"Mislim da je brak patrijarhalna institucija. Kao etnologinja imala sam priliku upoznati se s nekim teorijama podrijetla braka i bračnih odnosa. Jedna je od teorija da se brak kao institucija razvio zbog kontrole potomstva, u smislu da je najveća vrijednost svake zajednice bila radna snaga te je bilo važno da muškarci mogu kontrolirati svoje potomstvo, prije svega u smislu materijalnog i ekonomskog benefita. Brak mi se kao koncept ne sviđa jer potpisujete papir kojim na neki način jamčite nekoj osobi da ima pravo na vas, jednostavno smatram da se ljudi ne mogu posjedovati. Nemam ništa protiv da drugi ljudi u tome nalaze sreću. To samo nije odnos, odnosno institucija za mene", objasnila je ministrica Mirela Holy za Večernji list.
Raspada nam se svaki četvrti brak
Slične stavove dijeli sve više mladih ljudi, a premda je Hrvatska još tradicionalno društvo, u odnosu na primjerice skandinavske zemlje ili Sjedinjene Države, raspada nam se svaki četvrti brak.
"Pod utjecajem medija i poboljšanja u obrazovanju, nastale su velike promjene kad je riječ o shvaćanju braka u našem društvu. Brak se sve više smatra pitanjem vlastitog izbora i takav stav više uočavamo kod studentica nego kod njihovih kolega", kaže prof. dr. sc. Josip Obradović s Hrvatskih studija, koji je stručnjak za sociologiju obiteljskih odnosa. Međutim, napominje, kod nas je to područje potpuno neistraženo.
