Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede donijelo je u srpnju novi pravilnik kojim se uvodi kontrola većeg broja vrsta voća i povrća uvezenih iz nečlanica EU-a, a naknada za inspekcijski nadzor povećava s 90 na 2000 kuna.
Resorni ministri iz BiH Mirko Šarović, Srbije Rasim Ljaljić, Crne Gore Dragica Sekulić i Makedonije Ljupče Nikolovski dogovarali su u Sarajevu zajednički odgovor na tu odluku Zagreba.
Tolušića zovu na sastanak u Podgorici
Četiri države potpuno su suglasne da je povećanje pristojbi za nadzor nad kvaltetom uveznog voća i povrća diskriminatorna mjera Hrvatske koja mora odmah biti povučena, rekli su ministri novimarima nakon sastanka.
Pozvali su hrvatskog ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića na sastanak u Podgorici najkasnije do kraja ovog tjedna.
U državama pogođenim hrvatskim mjerama drže kako je riječ o nedopuštenom necarinskom nametu koji dovodi do automatskog poskupljenja uvoznog voća i povrća pa time i njegove cjenovne nekonkurentnosti na hrvatskom tržištu.
"Pozivamo Hrvatsku da hitno ukine diskriminatorne odredbe pravilnika", rekao je Šarović.
Ministri smatraju da cijena inspekcijskog nadzora treba odgovarati stvarnoj cijeni tršokova i biti usklađena s prosječnom cijenom koja vrijedi u zemljama regije i EU.
Srpski ministar Ljajić istaknuo je da to nije slučaj s novim hrvatskim pravilnikom i potvrdio da će do njegova povlačenja vlada u Beogradu ustrajati na protumjerama.
One neće pogoditi samo izvoznike voće i povrća iz Hrvatske, nego i mlijeka i mesa te mliječnih i mesnih prerađevina, naglasio je Ljajić.
Šarović je bio nešto suzdržaniji kazavši kako BiH zadržava pravo uvođenje protumjera Hrvatskoj, ali se nada kako za to neće biti potrebe i da će se naći rješenje.
"Štetu će trpjeti svi proizvođači", kazao je Ljajić ističući kako njegova vlada ne želi trgoviski rat, no neće odustati od zahtjeva koji su sukladni Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju ali i pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Pismo Europskoj komisiji
Sbija, BiH, Crna Gora i Makeodnija su u pismu zatražile od Europske komisije da se uključi u rješavanje spora s Hrvatskom, s tim da će Crna Gora i Makedonija kao članice WTO-a pokrenuti i postupke pred tom organizacijom.
Crnogorska ministrica Sekulić ocijenila je kako moguće mjere WTO-a neće biti brze jer traže prethodnu analizu, no i ona se nada kako će se do rješenja doći dogovorom.
"Vjerujemo da ćemo do kraja tjedna osigurati sastanak s kolegom iz Hrvatske", kazala je Sekulić.
Makedonski ministar Nikolovski je podsjetio kako je njegova zemlja zbog nastalog spora zemlja već uputila diplomatsku notu Hrvatskoj.
"Ovo je kršenje i SSP-a i pravila WTO-a, pa će se Makedonija i Crna Gora obratiti toj organizaiji i pokrenuti odgovarajuće mehanizme", potvrdio je Nikolovski izražavajući nadu kako će se sporni pravilnik u "najskorije vrijeme" povući.
"Tolušićeva izjava da se mjera cijene inspekcije odnosi na 198 zemalja je uvredljiva i vrijeđa zdrav razum", rekao je, između ostalog, srpski ministar trgovine Rasim Ljajić referirajući se na Tolušićevu izjavu da se pravilnik odnosi na 168 zemalja u svijetu koje nisu u EU.
Sedam zaključaka sastanka u Sarajevu
Ministri su konstatirali da je Hrvatska prekršila osnovna načela i principe svjetske trgovinske organizacije kojim se zabranjuje diskriminacija između domaćih i stranih proizvoda u pogledu dadžbina. Ocjenjujući da su na ovakav način direktno ugroženi ekonomski interesi proizvođača i uvoznika iz zemalja regije ministri četiri države (Šarović, Dragica Sekulić, Rasim Ljajić i Ljupčo Nikolovski) u Sarajevo 7. kolovoza donose sljedeće zaključke:
1. Poziva se RH da hitno ukine diskriminatorne odluke kojima se uvodi različit tretman za domaće proizvode i proizvode iz trećih zemalja
2. Cijena inspekcijskog nadzora treba odgovarati cijenama stvarnog postupka i ne predstavljati posebno oporezivanje i treba biti usklađena sa procjenom cijenom koja važi u zemljama regije i EU
3. Traži se hitan sasatank s nadležnim iz RH jer svako dodatno odlaganje proizvodi nesagledive posljedice, prijedlog da se sastanak održi u Podgorici
4. Poziva se Europska komisija da se uključi u rješavanje problema
5. Crna Gora i Makedonija kao članice Svjetske trgovinske organizacije će pokrenuti odgovarajuće mehanizme
6. Do rješenja problema svaka od zemalja će u cilju zaštite svojih ekonomskih interesa poduzeti konkretne mjere
7. Dogovoreno je da se ovakve vrste ministarskih sastanaka, nevezano za aktualni problem, održavaju redovno s ciljem otklanjanja barijera. Sljedeći sastanak u Skoplju narednog mjeseca.
Tolušić: Pravilnik se odnosi na 168 zemalja u svijetu koje nisu u EU
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izjavio je jučer za HRT da je namjera pravilnika bila isključivo briga o kvaliteti hrane koja dolazi u Hrvatsku a ne nanošenje štete susjednim zemljama. Pravilnik se, dodao je odnosi na 168 zemalja u svijetu koje nisu u EU-a.
Rekao je da mu je žao ako se to ispolitiziralo jer definitivno tako nije trebalo biti, kao i da po njemu ne postoje razlozi za protumjere Srbije. Očekujem da ćemo sjesti sa ministrima iz susjednih zemalja kroz tjedan ili dva i da ćemo vidjeti u čemu je točno problem. Do sada smo dobili prigovor samo iz Srbije i vidjet ćemo što se može napraviti po tom pitanju, izjavio je.
Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede donijelo je, podsjećamo, u srpnju novi pravilnik kojim se uvodi kontrola većeg broja vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja nego dosad, a naknada za inspekcijski nadzor povećava s 90 na 2.000 kuna.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović smatra da je najbolje rješenje za trgovinski spor koji je nastao između Hrvatske i država zapadnog Balkana izmjena te odluke i primjena tarifa kakve vrijede u drugim državama-članicama Europske unije.
Srbija je Hrvatskoj već uvela oštre protumjere, o čemu opširnije možete pročitati
