U oglasima i lecima Ministarstvo poručuje da u borbi protiv rada na crno najvažniju ulogu ima Inspektorat rada, koji obavlja ciljane inspekcijske nadzore i postupa na temelju zaprimljenih predstavki i prijava.
Rad na crno odnosi se na obavljanje posla koji ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, ali bez sklopljenog ugovora o radu i bez prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Iz Ministarstva podsjećaju da je poslodavac koji želi zaposliti radnika dužan s njime sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku i prije početka rada prijaviti ga na obvezno mirovinsko osiguranje, a na obvezno zdravstveno osiguranje u roku osam dana od početka rada.
Radom na crno smatra se i prikrivanje radnog odnosa te neprijavljivanje radnika na odgovarajuće radno vrijeme, kao i nezakonito zapošljavanje državljanina treće zemlje u Hrvatskoj.
Iz Ministarstva navode kako poslodavac može zaposliti stranaca samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada.
Rad na crno obuhvaća i neisplatu povećane plaće i neuplaćivanje propisanih javnih davanja na povećanu plaću za prekovremeni rad, rad noću, smjenski rad, rad nedjeljom i blagdanom. Također se odnosi na isplaćivanje plaće ili dijela plaće "na ruke".
Ministarstvo podsjeća da su prednosti prijavljivanja radnika plaćeni doprinosi za obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a radnik kojem su cijeli radni vijek uredno plaćani doprinosi ostvaruje višu mirovinu.
Neprijavljeni radnik ne ostvaruje prava iz radnog odnosa i pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja, a u slučaju otkaza ne ostvaruje ni pravo na novčanu naknadu za nezaposlene.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava glavni je korisnik IPA 2012 Twinning projekta "Jačanje politika i kapaciteta za smanjenje neprijavljenog rada (rada na crno)", koji se provodi u suradnji s partnerima iz Slovačke i Njemačke.