Iz Ministarstva vanjskih poslova dobili smo trenutni status uređenja granica Hrvatske s BiH, Crnom Gorom i Srbijom, pošto su se nakon arbitražne odluke o granici sa Slovenijom aktualizirali i granični sporovi s ostalim susjedima.
Više o ovoj temi pročitajte ovdje:
GRANICA HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE
Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale su 1999.
Ugovor o državnoj granici koji države stranke tog ugovora nisu
ratificirale, no koji se od dana potpisa privremeno primjenjuje.
To je bio prvi ugovor o granici između država nastalih po raspadu
bivše Jugoslavije. Između dvije države ostalo je otvoreno pitanje
je li granica na svim mjestima pravilno utvrđena, no bez obzira
na to nema poteškoća u njegovoj primjeni. Taj ugovor se temelji
na pravilima međunarodnoga prava i određuje postojeću granicu u
skladu s bivšim međurepubličkim razgraničenjem što je pravilo
koje Hrvatska i BIH zagovaraju kao najvažniju odrednicu
razgraničenja među državama nastalima na prostoru bivše
SFRJ.
GRANICA HRVATSKE I CRNE GORE
Između Hrvatske i Crne Gore u ovom trenutku primjenjuje se
privremeni režim razgraničenja kako je to, na privremenim
osnovama, uređeno Protokolom uz južnu granicu iz 2002. Granica na
kopnu je u tom Protokolu uređena na način da slijedi bivšu
republičku granicu koja je postojala između dviju republika i
koju su stručnjaci već ranije bili zajednički utvrdili, tako da
stvarno otvoreno pitanje jest razgraničenje na moru između dviju
država. Kad je riječ o konačnom utvrđivanju granice, Hrvatska i
Crna Gora još nisu usuglasile način kako će do njega doći.
GRANICA HRVATSKE I SRBIJE
Pregovori o granici odvijaju se kroz rad Međudržavne diplomatske
komisije, koja je održala ukupno devet sjednica, a zadnja je bila
održana u rujnu 2011., kada su pregovori prekinuti na neodređeno
vrijeme. Stajalište Hrvatske jest da najprije treba pokušati spor
riješiti neposrednim pregovorima, a tek ako se pokaže da to ne
može donijeti rezultate, dvije države mogu dogovoriti da rješenje
potraže pred relevantnim međunarodnim sudskim tijelom. U odnosu
na razgraničenje, stajalište Republike Hrvatske temelji se na
međunarodnom pravu, kako je utvrđeno i u mišljenju Arbitražne
komisije za bivšu Jugoslaviju iz 1991.(Badinterova komisija) - da
su granice bivših republika SFRJ danom osamostaljenja novih
država postale međudržavne granice zaštićene međunarodnim pravom.
Bivša međurepublička granica (danas međudržavna granica) između
Hrvatske i Srbije, kako u Srijemu tako i na području rijeke Dunav
(Kenđija, Karapandža, Šarengradska ada, Vukovarska ada, područje
u blizini Apatina), bila je i jest precizno utvrđena i proteže se
rubnim granicama katastarskih općina koje su ujedno bile i
vanjske granice administrativno-teritorijalnih jedinica svake
republike.
