Ugovor ni postupak nabave usluge ne mogu se naći na službenim stranicama Ministarstva zdravlja. Glasnogovornik Ministarstva Josip Jagić potvrdio je Slobodnoj Dalmaciji ovu informaciju, dodavši da je pretraga obavljena preventivno.
''Tvrtka PIA angažirana je u listopadu 2014. godine u zgradi Ministarstva zdravlja, Ksaver 200 a, kako bi izvršila provjeru sigurnosti komuniciranja, tj. specijalističku pretragu prostora i automobila. Pregled prostora proveden je na temelju procjene ugroženosti, kojom su uredi, uredska oprema i pojedini automobili izdvojeni kao najizloženiji opasnosti od nesigurnog komuniciranja, a povod na sumnju je preventivnoga karaktera'', stoji u odgovoru glasnogovornika.
Prema njegovim riječima, detektivi nisu pronašli ništa.
Ne postoje razlozi za sumnju
Tvrtka PIA je nakon pregleda ureda, uredske opreme i pojedinih automobila utvrdila da ne postoje razlozi za sumnju u nesmetano komuniciranje. No, radi povećanja stupnja sigurnosti, predlaže nove mjere sigurnosnih protokola u upravljanju povjerljivim informacijama.
Nije se uspjelo utvrditi je li zbog ministrove paranoje od špijuniranja 60 tisuća kuna potrošeno sukladno Zakonu o javnoj nabavi, jer ni jedna od ukupno sedam verzija plana nabave za 2014. godinu ne sadrži eksplicitno navedenu stavku angažmana detektivske agencije, niti je sklopljeni ugovor s PIA-om javno objavljen na stranicama Ministarstva zdravlja.
Afera s udrugom CIMS
Varga je prostorije i automobile ministarstva dao pretraživati usred afere s udrugom CIMS, kojoj je Vlada osigurala pokroviteljstvo nad kongresom primarne zdravstvene zaštite, iako je jedina referencija te udruge činjenica da ju je osnovao i donedavno vodio sam Varga. Zbog toga je protiv ministra zdravlja koncem rujna pokrenut postupak Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Također, Slobodna Dalmacija u isto je vrijeme otkrila brojne primjere potrošnje novca za zdravstvenu zaštitu u vrijeme dok je Varga bio na čelu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji se ne mogu opravdati realnim troškovima ni potrebama Zavoda, od kojih je najpoznatiji slučaj sobe za sastanke u koju je Varga ulupao cijelih 1,2 milijuna kuna.
Ministrov strah nije novost
No, ministrov strah od prisluškivanja institucija koje upravljaju javnim zdravstvom nije novost. Varga je na mjestu ravnatelja HZZO-a još 2013. godine angažirao PIA-u da provjeri kako informacije sa sastanaka u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) dolaze do osoba koje nisu bile na tim sastancima, iako bi informacije o poslovanju i sastancima HZZO-a po svim propisima trebale biti dostupne cijeloj javnosti.
''Tvrtka PIA – Privatna izvještajna agencija – angažirana je kako bi predložila i provela mjere za povećanje stupnja sigurnosti u prostorijama Direkcije HZZO-a, zbog osnovanih sumnji da sa sastanaka na kojima se raspravlja o dokumentima/informacijama s klasifikacijom povjerljivo, upravo te informacije dolaze do osoba koje nisu bile na sastancima, te se na taj način ugrožava sigurnost poslovanja HZZO-a'', kazao je tada glasnogovornik Zavoda Nenad Korkut.
PIA je, prema Korkutovim riječima, nakon pregleda prostorija HZZO-a odredila i mjere, koje Zavod dijelom već poduzima.
Špijuniranje u zdravstvenom sektoru
''HZZO-u je predložena primjena sigurnosnih protokola prilikom manipuliranja povjerljivim informacijama radi povećanja stupnja sigurnosti: ograničavanje pristupa uredima za koje je procijenjeno da su izloženi riziku od postavljanja prislušnih uređaja na način da načelno nitko od gostiju i vanjskih suradnika ne smije sam boraviti u uredu niti biti u uredu bez nadzora; testni uređaji dobiveni od poslovnih partnera ili drugih osoba otvaraju se i pregledavaju (posebno GSM uređaji); postavljanje zabrane, odnosno ograničavanje kopiranja ili instaliranja digitalnih datoteka s računala na CD ili USB stickove i obrnuto. Zbog mogućnosti da sudionici povjerljivih sastanaka snimaju sastanke (diktafonima, mobitelima…), predloženo je da se u urede ugrade uređaji za ometanje snimanja i GSM signala, koji se mogu uključiti prema potrebi te na taj način stvoriti tzv. sigurnu sobu'', tvrdio je Korkut.
Nije poznat primjer da je neko ministarstvo ili bilo koja institucija izvršne vlasti ikada angažirala privatnu detektivsku agenciju da bi se spriječilo špijuniranje, niti se može zamisliti razlog za takav angažman u ministarstvu čija je nadležnost zdravstveni sektor. http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/262115/Default.aspx
