Saborski Odbor za financije i državni proračun u četvrtak je podržao imenovanje Marka Primorca za ministra financija, koji je između ostalog poručio da trenutno nije vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine, a apostrofirao je i potrebu daljnjeg poreznog rasterećenja te brige za socijalno najugroženije.
Zajedno s uvodnim dijelom sjednice, u kojem je Primorca predstavio predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavljanje je potrajalo više od dva i pol sata, na kojem je Primorac odgovorio na brojna pitanja članova odbora, pa tako i ono o potencijalnom uvođenju poreza na nekretnine, koje mu je postavio Zvonimir Troskot (Most).
"To je najbolji izbor financiranja lokalnih jedinica (...) i apsolutno sam bio za uvođenje tog poreza i žao mi je što ga vlada nije uvela na početku mandata, kao i što nije uveden za prošle vlade. Apsolutno mislim da ga je trebalo uvesti", poručio je Primorac, dodajući da taj porez nedostaje u fiskalnom instrumentariju te da ga većina uređenih država ima.
No, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo i rastuće stope inflacije, Primorac je ocijenio da definitivno nije vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine.
"Osobno sigurno neću raditi na tome da se taj porez uvede. Ne u ovim okolnostima (…) Osobno bih bio najsretniji da ga ja uvedem, jer sam apsolutno za njega. Međutim, svjestan sam činjenice kako trenutno vrijeme nije za samopromociju i ostvarivanje nekakvih osobnih ambicija, već je vrijeme za razboritost, smirenost i brigu za građane", izjavio je Primorac.
Porezna oaza
Mišljenja je da je imovina, posebno kada je riječ o nekretninama, "podoporezovana", čime se stvorila svojevrsna "porezna oaza", pri čemu se mnogi žele baviti rentijerstvom.
"Smatram da bi porezno opterećenje trebalo pravednije rasporediti te da bi dodatno trebalo pomoći građanima s najnižim dohocima. Ne 'rentaju' nekretnine oni koji su ugroženi već oni koji imaju višak nekretnina. U idućim koracima, ako dođe do preraspodjele poreznog opterećenja, osobno ću se zalagati da to bude upravo u tom smjeru", poručio je Primorac.
Primorac je izvanredni profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, a bavi se javnim i lokalnim financijama te upravljanjem javnim dugom. Poručio je da je u najbitnijim segmentima apsolutno upoznat s resorom te da će vrlo brzo "pohvatati konce". Svjestan je izazova, a iako odluka nije bila laka, kandidaturu je odlučio prihvatiti, ocijenivši da je to "apsolutno odgovorno i domoljubno".
Govoreći o borbi protiv inflacije, istaknuo je da je u okviru fiskalne politike instrumentarij tu relativno ograničen.
"Standardni aparat za borbu protiv inflacije je prije svega monetarna politika", napomenuo je, no i dodao da se u aktualnim okolnostima i monetarna politika nalazi u izazovnim trenucima, jer podizanje kamatnih stopa može negativno utjecati na gospodarski rast i dovesti do recesije.
Borba protiv inflacije
Fiskalna politika se s jedne strane protiv inflacije može boriti smanjenjem državnih rashoda ili pak povećanjem poreza, pri čemu je Primorac poručio da potonje "apsolutno u ovim okolnostima ne dolazi u obzir".
"Ako u petak preuzmem ovu dužnost, apsolutno ću sve svoje znanje i resurse usmjeriti prema poreznom rasterećenju i brizi za građane. Dakle, fiskalna politika u ovom segmentu i ovim okolnostima ne može biti učinkovita za borbu protiv inflacije, ali mora biti učinkovita u tome da pomogne građanima prebroditi krizu koja je pred nama", poručio je Primorac.
Rekao je i da "nije mađioničar", pa ako dođe do recesije u Europi, ona će se sigurno preliti i na Hrvatsku.
Odgovarajući SDP-ovom Branku Grčiću, apostrofirao je da je u ovom trenutku potrebna velika briga za gospodarstvenike, a tu je i potreba posebne brige za socijalno najugroženije.
Istaknuo je da inflacija znatno manje utječe na one s višim prihodima pa tako, kada će se raspravljati o novom jesenskom paketu mjera za ublažavanje posljedica inflacije, Primorac će se zalagati da se potpore ne distribuiraju svima, već da se snažnije pomogne onima s najnižim primanjima.
Rekao je i da se proračun puni nešto bolje no u okolnostima kad inflacija nije prisutna, no i zbog usklađivanja mirovina i rasta plaća postoji snažan pritisak na rashodnu stranu proračuna.
Naime, Grčić je poručio da bi jedan od fokusa novog anti-inflacijskog paketa trebala biti pomoć poduzetnicima putem subvencija i smanjenja PDV-a za električnu energiju, s obzirom da su im računi za struju porasli i do tri puta. Također, mišljenja je da socijalne naknade moraju imati model kontinuiranog usklađivanja s inflacijom.
HUP-ov prijedlog
Bivši ministar financija Boris Lalovac (SDP) upozorio je Primorca da će mnogi, pa tako i drugi ministri, od njega tražiti brojne financijske ustupke, pri čemu je njemu, za razliku od Zdravka Marića, otegotna okolnost to što neće biti i potpredsjednik Vlade.
Sličnog mišljenja je i Lalovčev stranački kolega Siniša Hajdaš-Dončić, koji je upozorio da javne ustanove na području Krapinsko-zagorske županije, poput škola i zdravstvenih ustanova, trenutno potpisuju ugovore za plin i električnu energiju koji će dovesti do porasta iznosa računa od tri-četiri puta, a zanimalo ga je što će Vlada učiniti da amortizira taj udar.
Primorac je rekao da je problema svjestan, a da će zajedno s resornim ministrima, zdravstva i gospodarstva, tražiti rješenje za te izazove.
Govoreći o daljnjim poreznim rasterećenjima, kazao je da je fiskalni prostor u okviru porezu na dohodak ograničen, no da mu se svidio HUP-ov prijedlog o korekciji doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. "O tome ćemo apsolutno razgovarati (…) Ali to ne znači da najavljujem korekciju doprinosa, već govorim kao osoba koja razumije javne financije. To su ti nekakvi 'džepovi' koji su nam ostali i koje možemo iskoristiti", kazao je Primorac, odgovarajući glavnoj ekonomistici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Ivi Tomić.
Marijana Puljak (Centar) i Mirela Ahmetović (SDP) problematizirali su to što je Primorac, o čemu su mediji već ranije pisali, istovremeno na istoj adresi imao registriran i obrt i tvrtku, na što Porezna uprava ne gleda blagonaklono, već kao na signal za potencijalno izbjegavanje plaćanja poreza.
Primorac je pojasnio da je u rujnu 2020. otvorio paušalni obrt, kao najjednostavnij pravni oblik za obavljanje savjetničkih usluga koje je pružao brojnim institucijama. S obzirom na rast poslovne aktivnosti, u travnju 2021. je otvorio d.o.o. i počeo postupno s obrta prenositi poslovanje na novu tvrtku.
"U tom 'cijelom poslu' nije bilo nikakve utaje ili izbjegavanja bilo kakvog poreza", istaknuo je Primorac, apostrofirajući da je 2021. ušao u sustav PDV-a.
'Nemam dugova'
"Ja sam sa svojim primicima iz obrta, i svojim ostalim primicima koje sam imao, prešao razinu od 300 tisuća kuna i bio sam kao fizička osoba u sustavu PDV-a", rekao je Primorac.
Dodao je i da tvrtka i obrt nemaju dugova, a da poslovanje neće prebacivati na nekog drugog, već ih ugasiti.
Ahmetović je zanimalo i kako je s novom tvrtkom dobio posao koji je odradio za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, za koji, s obzirom na to da mu je vrijednost bila ispod 70 tisuća kuna, nije postojala potreba provođenja javnog natječaja.
Primorac je rekao da je taj posao dobio zbog svojih referenci i jer su ljudi znali njegove kvalitete i ekspertizu, pri čemu je ponudu "praktički dostavio na traženje". "Jesu li se oni još nekome javili, ja to u tom trenutku nisam znao niti sam to propitivao", ustvrdio je Primorac.
