Na današnjoj se sjednici Vlade raspravljao o novim informacijama Državnog zavoda za statistiku prema kojima je ostvaren gospodarski rast od 2,8 posto što Hrvatsku ubraja u nekoliko država europkse unije po nepretku u ovom kvartalu.
Vlada očeluje i napredak u drugom kvartalu te padanje stope inflacije na mjesečnoj bazi.
Javnosti se nakon sjednice obratio ministar Marko Primorac.
"Rezultati Državnog zavoda za statistiku koji je pokazao kako smo u svibnju ostvarili stopu inflacije od 7,9 posto čime je ovo već šesti mjesec kako inflacija kontinuirano usporava i u skladu s našim očekivanjima", rekao je Primorac.
"Naravno da su tome pridonijele mjere vlade posebno u kontekstu ograničavanja cijene električne energije te utjecaja na tržište ostalih energenata koji praktički predstavljaju imput za proizvodnju ostalih dobara pa se onda i tako reflektiraju na cijene drugih proizvoda", dodao je te objasnio kako Vlada očekuje nastavak ublažavanja inflatornih pritisaka i u narednom razdoblju te smatra da će taj prosjek na godišnjoj razini biti nešto veći od europskoga prosjeka i ne toliko zabrinjavajuć.
Nadovezao se i na podatak da je u Hrvatskoj je u prvom kvartalu ove godine ostvaren rast od 2,8 posto. Objasnio je da se očekivao manji porast od zabilježenog.
"Nakon dobre turističke sezone očekujemo i da bi drugi kvartal trebao biti dobar", smatra ministar i pojašnjava da smo time svrstani u rang država članice europske unije koje imaju najveći gospodarski rast te vjeruje da ćemo takve rezultate ostvarivati u budućnosti.
O mogućnosti rasta BDP iznad tri posto, ministar Primorac je rekao da u to nije siguran.
"Situacija je još uvijek neizvjesna. Najave su turističke sezone vrlo povoljne. U narednom razdoblju očekujemo intenzivnije korištenje sredstava iz nacionalnog plana oporavka posebno u pogledu investicija", rekao je.
Upitan je zašto se ne uvede porez na nekretnine za koji mnogi kažu da je dobra ideja.
"Ja sam nekako dosad radeći u Vladi shvatio da je bitno poštivati ono što stoji u programu Vlade, a to je tema i jedno političko pitanje koje je osjetljivo. Definitivno u ovom mandatu ove Vlade neće biti uvezen porez na nekretnine", istaknuo je Primorac.
"Imamo porez kuća za odmor, komunalnu naknadu. To ima određen obilježja poreza na nekretnine, međutim ne radi se o porezu na nekretnine u ono klasičnom smislu. Porez kojim bi se financirale jedinice lokalne samouprave i koji bi bio utvrđen prema kriterijima prema kojima se takav porez utvrđuje", rekao je i dodao da većina drugih članica Europske unije već ima uveden taj porez, međutim još uvijek ne postoji jasan konsenzus o tome na koji način bi on trebao biti obračunavan.
"To bi trebao biti jedan instrument koji bi jedinicama lokalne samouprave upotpunio cijeli paket koji imaju na raspolaganju za autonomiju i utvrđivanje stope poreza na dohodak u određenim intervalima i svakako bi pomogao i dodao im dodatnu autonomiju", smatra Primorac, no naglašava da ta odluka nije u plani u programu aktualnog vodstva te da taj porez do kraja mandata neće biti uveden.
"Vi možete napraviti sustav koji se može implementirati pa postupak nagrađivati. Postoje poteškoće u utvrđivanju zemljišnih knjiga", rekao je Primorac i predstavio ostatak problema koji tu odluku usporavaju, a većinski se problem odnosi na administraciju i dokumentaciju kao i pravila kojima bi se porez na nekretnine provodio.
Bez izračuna svih detalja, širokog konsenzusa, to bi bio zadnji pokušaj da porez zaživi. Potrebno je to jako dobro iskomunicirati pojasniti građanima o čemu se to radi i čuti što građane u tome muči.
O povećanju plaća javnosti se obratio ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
"Čitava bi reforma trebala završiti početkom sljedeće godine i trebala bi zasigurno rezultira povećanjem plaća, posebno za one kategorije javnih službenika koji su najmanje plaćeni", rekao je ministar.
Budući da službenici u pravosuđu prijete štrajkom jer ne napreduju u dijalogu s Vladom o povećanju plaće, stoga Vlada traži sudsku zabranu štrajka.
Na pitanje novinara je li to opasan potez države Ministar Malenica je svjestan o malim plaćama, no smatra da će se to promijeniti u novoj reformi.
"Da bi se štrajk organizirao i proveo on mora biti utemeljen na zakonu. Mi smatramo da nije utemeljen na zakonu", smatra Malenica i dodao da će vidjeti kava će odluka biti suda.
Nakon ministra Malenica, obratio se i ministar obrazovanja Radovan Fuchs. Sindikat obrazovanja također izlazi s prijedlozima za povećanje plaća, no smatra da nam štrajk u obrazovanju ne prijeti.
