Udarci stari nekoliko dana, ogrebotine, blago povišena temperatura nisu hitni slučajevi, ali zbog njih mnogi stižu na hitnu.
"Naravno da nam takav broj pacijenata stvara dodatne gužve, da kažem repove, jer svi oni koji potraže pomoć u centralnom bolničkom prijemu budu pregledani, dijagnostički obrađeni i terapijski završeni", kaže Tomislav Matejić, liječnik u KB Sveti Duh.
Zbog takvih pacijenata, pravi hitni slučajevi čekaju i po nekoliko sati.
Plan ministra zdravlja Darija Nakića je da takve nehitne pacijente rješavaju obiteljski liječnici.
A oni već sada dežuraju vikendima u domovima zdravlja, no dežurstva nisu obvezna za privatnike koji imaju ugovor s HZZO-om.
"Uz definirane i povoljne uvjete, uvijek će se naći spremnih doktora za rad u posebnom dežurstvu", kaže Ines Balint, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
Ministrovu reformu podržavaju bolnički liječnici koji upozoravaju da čak 70 posto pacijenata koji dođu u hitnu - nisu hitni.
"Sve ove hunjavice, stvari koje traju 15, 20 dana, sa simptomima nekakvih stvari koje ne bi smjele ugrožavati pacijenta, bile bi vraćane u domove zdravlja, gdje bi se organizirala dežurstva liječnika hitne prakse ili u vanbolničke hitne sustave", kaže Ivana Šmit, dopredsjednica HUBOL-a.
No, obiteljski liječnici poručuju da oni ne bi smjeli dežurati noću.
"Budu li obiteljski liječnici radili po noći, onda zaista postaje upitno kako će oni raditi sljedeći dan svoj posao i kakvu će zdravstvenu zaštitu pružati pacijentima", kaže Ines Balent.
Najnovijom reformom na hitnu bi trebali stizati samo hitni pacijenti, a oni koji to nisu ići će obiteljskom liječniku, gdje bi trebali dobiti jednako kvalitetnu pomoć.
