Ministarstvo financija neki nas je dan zadužilo po rekordno
niskoj kamatnoj stopi,
odnosno po ukupnom prinosu od samo 1,3 posto. Po toj stopi država
se zadužila za milijardu i pol eura, čime će prebiti jedan
stari dug u američkim dolarima po znatno većoj kamatnoj stopi od
6,75 posto, na čemu će godišnje uštedjeti oko 500 milijuna kuna.
Što planira s ušteđenim novcem u RTL Direktu otkrio je ministar financija Zdravko Marić.
Upitan hoće li Vlada krenuti u rasterećenje plaća, odnosno rezanje poreza, Marić je odgovorio. "Moj odgovor je svakako potvrdan. Ono što činimo tri godine je porezno rasterećenje, porezna politika, smajujemo javni dug, imamo suficite, popravljen je kreditni rejting, padaju kamate, a smanjujemo i poreze... Mi jesmo u vrhu po udjelu indirektnih poreza u EU-u, a što se tiče dohodaka treći od dna, a po udjelu u BDP-u u sredini. Treba sve sagledavati u cjelini".
Najavio je i sljedeći, četvrti krug poreznih rasterećenja u skladu s fiskalnim kapacitetima.
"Mislim da je do sada svako porezno rasterećenje donijelo blagodat i dobrobit poslodavcima, poduzetnicima, radnicima, a u konačnici i državnom proračunu", rekao je Marić.
VEZANA VIJEST
Prije svega očekuje se da će se povećati neoporezivi dio poreza na dohodak. Oporbeni SDP predlaže da to bude 5000 kuna, sad je na 3800 kuna.
"Neću ulaziti u političke sfere, ali fakti su fakti. U mandatu te iste SDP-ove Vlade neto plaća je rasla dvjesto i nešto kuna, mi smo u tri godine to digli za više od 700 kuna. Za nekoliko dana ćemo ponovno sjesti za stol, s istom onom radnom skupinom razmijeniti određena mišljenja i idućih tjedana intenzivno raditi te tijekom ljetne stanke krenuti u javnu raspravu i prezentirati mjere", najavio je Marić.
Na pitanje mogu li građani očekivati povećanje osobnog dohotka, Marić kaže: "Činit ćemo sve. Što se tiče rasterećenja oporezivanja rada, mislim da tu imamo pozitivne efekte. Uvijek gledamo cjelokupni porezni sustav".
Rezulutno 'ne' porezu na nekretnine
Problem ministru mogli bi biti sindikati učitelja i nastavnika koji su izašli sa zahtjevom od 600 kuna bruto povećanja plaće ili će najesen u štrajk.
"Što se tiče plaća u državnim i javnim službama, uz dužno poštovanje prema učiteljima i svim profesorima, ne možemo zanemariti ostale državne i javne službenike. Naša ideja je jasna od početka - 2017. smo krenuli u razgovor o osnovici plaća. Trebamo govoriti o horizontalnom pristupu, osnovici koja treba za sve biti jednaka, a onda koeficijent koji će definirati složenost poslova. Nadam se da ćemo uskoro iznjedriti Zakon o plaćama. Nadam se da će se napokon valorizirati rad, to je ono što u konačnici nama nedostaje u javnoj upravi. Rezultati su ključno mjerilo svakog od nas koji radimo u državnoj upravi", rekao je Marić.
Iako mnogi vjeruju da bi iduće godine mogao biti uveden porez na nekretnine, Marić je tu rezolutan.
"Svi dobro znamo kako je prošao prošli pokušaj. Sukladno tome mogu odgovoriti - neće."
Vlada se može pohvaliti i jako dobrim rastom BDP-a u prvom kvartalu od 3,9 posto, neki su to već euforično nazvali gospodarskim čudom, neki su odmah upozorili da je opet država. tj. Europski fondovi najveći generator tog rasta, što ne donosi dugoročni rast.
"Ne bih stvarao nikakvu euforiju, stvari bih stavio tamo gdje jesu, gdje im je mjesto. Ovo je dobar pokazatelj, iznad očekivanja, dobar dio su javne investicije, no treba nastaviti raditi. Stalno govorim da imamo puno zdravije temelje za rast nego prije", zaključio je Marić.
