Voze li Vlada i Svjetska banka u istom pravcu, kada je riječ o privatizaciji HAC-ONC-a? Da neka neslaganja oko načina kako se javna ponuda dionica te tvrtke misli izvesti postoje – jasno je iz pisma koje je ta krovna kreditna institucija uputila Ministartsvu financija.
"Ne mogu komentirati Svjetsku banku dok ne vidim što je Svjetska banka dala", izjavio je ministar financija Boris Lalovac.
U pismu koji je RTL dobio na uvid, Svjetska banka podržava javnu ponudu dionica cestarskog poduzeća kao metodu krpanja dugova autocesta, ali predlaže Vladi da s tim ne brza. Napominje da je osmišljeni plan rizičan zbog pravnih pitanja, financijske održivosti i budućih zahtjeva sindikata, što bi moglo odagnati ulagače. Ministar prometa napominje: Riječ je o preporukama koje smo uvažili, a ne o kritikama.
"U potpunosti podržavaju cjelokupan projekt, privatizaciju operatera, ulazak privatnih vlasnika, jer smatraju da će tako podići efikasnost i stvoriti jedan održivi sustav", tvrdi ministar prometa Siniša Hajdaš-Dončić.
Država u ovom poslu samo za početak cilja zaraditi milijardu i pol eura, i to ovako: 40 posto HAC ONC-a ostaje u javnom vlasništvu, a 57 posto dionica prodat će se građanima i mirovinskim fondovima, dok je 3 posto rezervirano za braniteljski fond. Jedan od ključnih protivnika prodaje i predstavnik nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić, poručuje:
"Moglo bi se dogoditi da građani kupe dionice, da na njima nešto zarade, a kroz duplo skuplje plaćanje cestarine na kraju plate mnogo više no što su dobili", rekao je.
Iako je plan B novčano bitno skromniji od početno smišljene monetizacije, država će imati i dugoročne prihode - godišnje će ubirati 600 milijuna kuna od cestarine, i još 250 milijuna od poreza na dobit. Dovoljno, kaže ministar, da se u narednim godinama zatvore ostali krediti autocesta.
"Jedina zabrinutnost Svjetske banke je ona koja zabrinutsot koju dijele s nama, da su prevelika dugovanja autocesta, i da se bez ove 3 komponente, dakle restrukturiranja HAC ONC, refinanciranja kredita, i IPO-a, one definitivno ne mogu zatvoriti", dodao je Hajdaš-Dončić.
Jer ukupni dugovi HAC-a i ARZ-a premašuju 4 milijarde eura – daleko previše da bi se nastavilo s tapkanjem u mjestu.
