Ministar financija Zdravko Marić počeo je raditi na rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna te na onome za iduću godinu koja će, s obzirom na inflaciju, biti izuzetno izazovna.
"Unatoč tome što prihodnu stranu blago korigiramo na bolje, rashodi su povećani i više od toga tako da ćemo deficit imati veći od 3,8 u zoni koja će početi sa znamenkom 4", rekao je ministar Marić za Dnevnik Nove TV.
Ovogodišnji proračunski minus - 15 milijardi kuna
Ovogodišnji proračunski minus bit će veći od 15 milijardi kuna, a pritom posebno zabrinjavaju dugovi u zdravstvu. Samo u ovoj godini za zdravstvo će biti potrošeno više od 9 milijardi kuna. Proračun za zdravstvo, kaže resorni ministar Vili Beroš, više se ne može nositi s brojem korisnika, razinom usluga, modernom opremom, skupim lijekovima i neplaniranom epidemijom.
"Kao ministar zdravstva uz potporu Vlade RH ne tražim lakši put i kratkoročna rješenja. Želim dugoročnu održivost zdravstva, a to jedino možemo s reformom zdravstvenog sustava. O njoj je već mnogo toga rečeno, ali sazrelo je vrijeme da reformske mjere s papira prerastu u realnost', kazao je Beroš za Novu TV dodavši da se ta reforma ne može provesti bez suglasja svih sudionika u procesu donošenja odluka.
Budžet MORH-a raste za 2,4 milijarde kuna
Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe da bi sljedeća godina mogla biti godina ubrzanog rasta ako ne dođe do novih poremećaja poput destabilizacije nabavnih lanaca u EU.
''Pad njemačke industrije može dovesti do pada domaće jer su povezane. Tu imamo čitav niz nepoznanica koje mogu ugroziti proračunske projekcije", smatra Novotny.
I ministar Marić nada se stabilizaciji te kaže kako se sljedeće godine vraćamo unutar mastriških kriterija, odnosno razinu ciljanog deficita ispod 3 posto.
Dnevnik.hr doznaje da će u sljedećoj godini Ministarstvu obrane rasti proračun za 2,4 milijarde kuna, od čega će 2,1 ići za nabavu borbenih aviona, a 18 milijuna kuna za vojni hangar u kojem će biti čuvane kovanice kune koje će se povući iz upotrebe nakon uvođenja eura, te 161 milijun iz fonda solidarnosti.
'Investicije bi trebale biti glavni pokretač'
Ministarstvu prometa ići će 441 milijun kuna više - za željeznicu i infrastrukturne projekte, dok će stavka za Ministarstvo obrazovanja narasti za otprilike 700 milijuna kuna. Ministarstvo rada i socijalne skrbi dobit će milijardu kuna za mjere aktivne politike zapošljavanja te 360 milijuna kuna za zakon o socijalnoj skrbi.
"Ove godine rast domaće potrošnje i kućanstava bio je snažan. Malo je vjerojatno da će se to dogoditi sljedeće godine. Investicije bi trebale biti glavni pokretač ekonomskog rasta. To ovisi u EU fondovima a vidimo da to ide sporo", napomenuo je analitičar Novotny.
