Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić nakon sjednice Vlade dao je izjavu za medije.
Kazao je da su na Vladi predložili niz odluka, a prva se odnosi na uredbu o udjelu neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača.
"Povećavamo udio koji HROTE kupuje od proizvođača s 40 na 60 posto jer je riječ o fiksnoj cijeni i na taj način ćemo omogućiti HROTE-u da u 2022. godini s većim količinama isporučene električne energije prema opskrbljivačima po nižoj cijeni utječe na ne tako veliko povećanje cijena električne energije", kazao je Ćorić.
"Ovo je jedan od alata kako bi cijena električne energije na proljeće 2022. ostala u normalnim okvirima. To ne znači da neće doći do poskupljenja ali Vlada utječe da to poskupljenje ne bude eklatantno kao što je to bila situacija u čitavom nizu europskih ekonomija", kazao je.
Ćorić je govorio i odustajanju od otkupa dionica INA-e.
Podsjetimo, premijer je kazao da će zadužiti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da pokrene reviziju protiv arbitražne odluke UNCITRAL-a, i to pred švicarskim saveznim Vrhovnim sudom, te da se nastave sve aktivnosti pred međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova.
"Smatramo da zbog tih novih okolnosti takvi ugovori ne mogu opstati, zato Vlada i država poduzimaju ove mjere. Tu odluku temeljimo i na pravnim mišljenjima, konzultirali smo se i DORH-om i s Pravnim fakultetom te u promijenjenim okolnostima smatramo da je oportuno zastati s otkupom dionica koje MOL drži u INA-i", kazao je Plenković.
"Slična revizija je pokrenuta 2016., ali imamo promijenjene okolnosti. Vrhovni sud je potvrdio pravosudnu presudu protiv Sanadera i Hernadija i držimo da je naša pravna pozicija u kontekstu revizije znatno bolja nego 2016.", kazao je.
Kazao je i da će se proces komunikacije s mađarskom stranom po pitanju otkupa dionica do okončanja procesa zaustaviti.
"Držimo da je to jedina razumna odluka", kazao je.
Ćorić je kazao da je rok za podnesak prema švicarsko sudu je 8. veljače 2022. godine, mi ćemo to pokrenuti početkom siječnja.
"U prošlom slučaju je taj proces trajao 8-9 mjeseci, dakle očekujemo odgovor do kraja godine", kazao je Ćorić.
Na pitanje radi li se o kupovini vremena s obzirom da se nema dovoljno novca za otkup, Čorić je kazao kako se ne radi o manevru jer je Hrvatska za realnu otkupnu cijenu imala novac.
"Što se tiče ove naše pravne akcije, ona je rezultat pravomoćne presude Vrhovnog suda RH i nastanka novih okolnosti za koje držimo da bi mogle promijeniti našu poziciju u postupku. Ako dođe do revizije, ako Vrhovni sud potvrdi našu poziciju, tada ponovno kreće novi arbitražni postupak kao što je to bilo 2014.", kazao je.
Ćorić je istaknuo i da će INA imati ove godine dobar rezultat zbog porasta cijena goriva.
Kazao je i da Vlada traži mogućnost novog arbitražnog postupka u slučaju INA-e.
"To će ovisiti o tome kako će na hrvatsku inicijativu reagirati švicarski savezni vrhovni sud. RH je 2016. pokrenula reviziju presude UNCITRAL-a pred švicarskim saveznim vrhovnim sudom ali su pravne okolnosti bile drugačije. Tada je prije donošenja pravorijeka Vrhovni sud poništio presudu u slučaju INA-MOL i sad imamo drugačije okolnosti", kazao je.
Kazao je i da su produljili ugovor s odvjetničkim uredom Squire Patton Boggs koji se bavi slučajem.
Na pitanje kada treba završiti arbitraža u Washingtonu, Ćorić je rekao da ona ne može utjecati na arbitražu u Švicarskoj.
"Pred arbitre u Washingtonu smo reagirali podneskom u kojim smo ih obavijestili o pravomoćnoj presudi Vrhovnog suda RH", kazao je.
Na pitanje je li se od otkupa odustalo zbog javnog duga i ugrožavanja ulaska u eurozonu, Ćorić je kazao kako to nisu razlozi za odustajanje.
"Mađarska i hrvatska strana se nisu mogle usuglasiti oko otkupne cijene. Ponudu smo temeljili na analizi Lazarda, oni na svom investicijskom ciklusu. Nismo pronašli zajednički jezik", kazao je Ćorić te dodao da ne može otkriti koliko je nudila Hrvatska, a koliko MOL.
"Time bi možda bitno utjecali na cijenu dionice na Zagrebačkoj burzi", kazao je.
"Dođe li do poništenja govora iz 2019., to pretpostavlja vraćanje na postavke iz 2003. godine. Ne može se dogoditi da izbrišemo proteklih 18 godina suradnje. Poništenje bi dalo puno veći manevarski prostor Hrvatskoj u upravljanju INA-e", kazao je.
