Ministar zdravstva Darko Milinović sudjelovao je na otvorenju Prvog hrvatskog kongresa medicinske oplodnje, na kojemu će struka tijekom petka i subote raspravljati o dosadašnjoj uspješnosti primjene zakona na Plitvicama.
arti-201005130478006''Iza nas je turbulentno razdoblje od gotovo godine dana od donošenja zakona za koji sam znao da će izazvati javnu raspravu, dirnuti u mnoga moralna, vjerska i etična pitanja, jer nikada ne možete donijeti zakon kojim će svi biti zadovoljni'', rekao je Milinović ocijenivši kako je zakon pratila i ''ružna politizacija'' da je zbog njega u Hrvatskoj zaustavljena medicinska oplodnja.
''Zadovoljan sam rezultatima, ali možemo i moramo i bolje kako bismo za godinu dana imali manje parova koji odlaze na liječenje neplodnosti u inozemstvo'', rekao je Milinović, dodajući kako bi broj ostvarenih trudnoća bio i za 30 do 40 veći da su centri imali vremena za prilagodbu.
Ministarstvo zdravstva je u prošloj godini, nakon što 20 godina nije ništa ulagano u to područje medicine, uložilo 7 milijuna eura u edukaciju stručnjaka, nabavku nove opreme te novi način plaćanja postupaka oplodnje, pri čemu je Hrvatska, naglasio je, jedina zemlja u kojoj šest postupaka pacijentici pokriva HZZO.
Ocijenio je uobičajenima migracije pacijenta na liječenje u inozemstvo, pa tako u EU je uobičajena migracija između 5 i 10 posto pacijenata.
''I u Hrvatskoj se liječi pet posto parova iz inozemstva a između 6 i 7 posto naših parova liječničku pomoć potraži vani, što je slično kao u EU'', rekao je Milinović te najavio daljnja ulaganja u područje medicinske oplodnje kako bi Hrvatska ponovno postala lider u tom području.
Predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju prof. Velimir Šimunić rekao je kako se Ministarstva zdravstva u posljednjih deset mjeseci potrudilo kao nikad dosad u obnovi opreme i edukaciji struke radi podizanja kvalitete medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj.
U uvodnom predavanju on je podsjetio kako je u Hrvatskoj u 50 godina liječenja neplodnosti rođeno više od 40 tisuća djece, a najstarije danas ima 27 godina. S neplodnošću se bori 15 posto ili oko 100 tisuća parova, a najčešći uzrok neplodnosti je odgođeno rađanje. Prvo dijete žene rađaju s prosječno 29 godina, dok ih 30 posto rodi iznad 30 godina života, kada plodnost počinje opadati. Žena je, istaknuo Šimunić, najplodnija u dobi od 20 do 30 godina života, dok plodnost u muškaraca i žena naglo opada nakon 40. godine života.
Na kongresu prisustvuje i izvršna direktorica Roda Ivana Zanze, koju prvi rezultati primjene zakona, kako je izjavila novinarima, ne iznenađuju.
''Broj trudnoća je možda isti, ali nas brine što nisu poštovane sve metode koje su uobičajena praksa u cijeloj Europi, a to je da nije ograničena oplodnja jajnih stanica na tri i zabranjeno zamrzavanje zametaka, jer bi se ukidanjem tih odredbi godišnje rodilo 150-ero djece više'', kazala je Zanze.
arti-201005130041006''Danas predstavljeni rezultati dijelom su i rezultati velikih ulaganja i unapređenja postupaka koje mi pozdravljamo, ali teško da ih se može ocijeniti samo kao zaslugu primjene zakona jer takav zakon ne postoji nigdje u Europi'', dodala je.
Zanze je rekla da su Rode danas širom zemlje organizirale akciju u kojoj su pozvale građane da u svojim gradovima počnu ostavljati na javnim mjestima kuhana jaja s natpisom ''Ministre, moja jajašca nisu za bacanje'' te da se u akciju uključilo više od 1000 građana. Nekoliko jaja, kako se doznaje, ostavljeno je i ispred Ministarstva zdravstva.
Najavila je i da će sutra u vrijeme rasprave o rezultatima zakona na Plitvice doći članovi Građanske inicijative osoba s neplodnošću, koji će se okupiti u hotelu Jezero, jer, kako je rekla, žele biti prisutni dok će se o raspravljati o njihovim reproduktivnim pravima.
Prethodni članak:
arti-201005130501006
