Predsjednik Zoran Milanović sastao se s predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem koji je u službenom posjetu Republici Hrvatskoj.
Tijekom službenog boravka u Zagreb Đukanović će se susresti i s predsjednikom hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem te predsjednikom vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem.
U Uredu predsjednika Republike Hrvatske, nakon ceremonije službenog dočeka, održao se tête-à-tête susret dvojice predsjednika, a potom i bilateralni razgovori službenih izaslanstava Republike Hrvatske i Crne Gore.
Nakon sastanka, Milanović i Đukanović su dali izjavu za medije.
Milanović je na početku kazao da je na njegov poziv Milo Đukanović došao u posjet Zagrebu.
"Uslijedio je nakon čudnih događaja na Cetinju", kazao je Milanović te dodao da su posjet ti događaji ubrzali.
"Razlog mog poziva i njegovog promptnog odgovora je moja želja da, a vjerujem da govorim u ime vlasti i vlade, damo podršku modernoj građanskoj Crnoj Gori, kakvu poznajemo dosta godina, mada ti odnosi nisu bili jasni i bez oscilacija. Većinu toga smo razjasnili i Crna Gora je od 1997. godine kada je jedan događaj kojem sam svjedočio iz daljine kao mladi diplomat naveo da se zapitam je li to drugačija država. To je kada je prosvjednike tadašnje Socijalističke narodne partije pod utjecajem Beograda u maršu na Tuzi, malom naselju istočno od Podgorice u kojem žive katolički Albanci, svjetina se išla fizički obračunati i zaustavila ih je policija kojom je koordinirao Đukanović. To je prvi puta na prostorima divljačke Jugoslavije da je u tim krajevima policija koju kontrolira jedna etnička skupina stala u zaštitu nacionalne manjine koja je tretirana kao neprijatelj", kazao je Milanović.
Milanović je kazao da je Crna Gora od tada drugačija s problemima i uspjesima obnove državnosti što neki vide kao katastrofu.
'Crna Gora zaslužuje preferencijalni tretman'
Kazao je i da je Crna Gora kandidat za članstvo u EU te da je daleko domakla u pregovorima.
"Uz pomoć hrvatske vlade je otvorila zadnje poglavlje i pitanje je što sad? Čekati one koji su tek započeli, a tu mislim na Sjevernu Makedoniju i Albaniju, koje su zaslužile da davno počnu pregovore", kazao je Milanović.
Kazao je i da na sastanku u Rimu kojem je nazočio ne radi podjela što se tiče zemalja zapadnog Balkana te da Crna Gora, posebno što je članica NATO-a, zaslužuje preferencijalni tretman.
"Moj zadatak je bio jučer, a bit će i ubuduće, da našim sugovornicima visoke razine na zapadu, Crnu Goru vidim na zapadu, skrenem pozornost na stvari o kojima znaju malo i ne zanimaju ih. Tamo gdje vide utjecaj stranih sila na svojim granicama ekvivalentno to ne vide u Crnoj Gore. Nije da se prave da ne vide, rado bih da im netko skrene pozornost. To je moj zadatak", kazao je Milanović.
Nakon Milanovića obratio se Đukanović.
"Hrvatsku doživljavamo kao dobrog susjeda, prijatelja, partnera u NATO-u i kao zemlju koja nas je podržavala za ostvarnivanje naših europskih i euroatlantskih ambicija. Imamo intenzivnu razmjenu iskustava i to je za nas važna potpora za dostizanje europskog cilja", kazao je Đukanović.
"Dominantno smo bili fokusirani na pitanje europske i euroatlantske perspektive Crne Gore i zapadnog Balkana. To smatramo prioritetnim pitanjem. Ne vjerujemo da je moguća kvalitetna stabilnost bez jasne europske i euroatlantske perspektive. Zato nas pogađa deficit pažnje s najvažnijih europskih političkih adresa", kazao je Đukanović.
Kazao je i da Rusija na prostoru zapadnog Balkana djeluje ne zbog zapadnog Balkana koliko zbog rata kojeg vodi protiv europskog jedinstva.
"Zapadni Balkan je podoban teren za plasman takvih geopolitičkih interesa i poruka koju dobivamo iz Moskve ili preko njihovih satelita u regionu je da naš izbor za članstvo u NATO-u i EU nije dobar geopolitički izbor", kazao je Đukanović.
Zahvalio Hrvatskoj na raznim vidovima podrške
Kazao je da se s Milanovićem dotakao i pitanja bilateralne suradnje te da će o tome razgovarati s Jandrokovićem i Plenkovićem.
"Želim zahvaliti Hrvatskoj na raznim vidovima podrške Crnoj Gori", kazao je Đukanović te spomenuo donaciju od 10000 doza cjepiva AstraZeneca koje je Hrvatska donirala Crnoj Gori. On vidi i brojne potencijale za suradnju, osobito u području ekonomije.
Đukanović je kazao i kako se zapadnom Balkanu ponovno šalju retrogradne političke poruke da je vrijeme za obnavljanje neostvarenih ciljeva iz ratova iz 90-ih.
"Opet se plasira iluzija da na zapadnom Balkanu nije moguća multietnička demokracija da je vrijeme za stvaranje uvećanih nacionalno i vjerski homogenih država", kazao je Đukanović i dodao da je Crna Gora ponosna na to što je sekularna država koja ubrzano usvaja europski sustav vrijednosti.
Kazao je i da se nekim epizodama iz Crne Gore moglo svjedočiti putem medija te da Crna Gora pokušava zaštiti svoju tekovinu da ostane građanska država.
"I u ovim situacijama i nakon njih, Crna Gora je odlučna da ostane građanska država. Uvjeren sam da će to tako biti, kao što sam uvjeren da ćemo i dalje unaprjeđivati bilateralne odnose", kazao je.
'Neke vrijednosti se urušavaju u Crnoj Gori'
Đukanoviću je postavljeno pitanje ima li podršku međunarodne zajednice te da se može zaključiti da te podrške nema.
"Mislim da je prethodno pitanje da li sazrijeva svijest o tome u unutrašnjopolitičkoj javnosti. Vidjeli ste šta je bio moj odnos nakon priopćavanja rezulata izbora. Rekao sam da ih priznajem. Vidjeli ste da sam bez ikakvog oklijevanja dao mandat koaliciju koja je objavila da ima mandat više u donosu na opoziciju i osigurao sam time transfer vlasti ka novoj parlamentarnoj većini. Mislim da sam pokazao time koliko poštujem volju građana i vjerujem u univerzalna pravila demokracije", kazao je Đukanović.
Kazao je i da se neke vrijednosti urušavaju u Crnoj Gori te da je zaustavljen put integracije Crne Gore u EU.
"Nisam žurio sa izjavama da ta parlamentarna većina donosi štetu. Prošla je godina dana i vidimo da nema rezultata, odnosno da su svi rezultati negativni. Jako je dobro da je ova godina dana iskorištena da ljudi u Crnoj Gori shvate da nije svaka promjena promjena na bolje", kazao je.
"Smatram da bi bilo blagotvorno da se zaustavi propadanje u Crnoj Gori", kazao je.
Kazao je i da međunarodna podrška dolazi kao pitanje nadogradnje.
"Ne mislim da je to presudno pitanje. Uvjeren sam da Crna Gora ima podršku građanskom, sekularnom i proeuropskom identitetu. To je napadnuto servilnošću aktualne vlade prema centrima velikodržavnog nacionalizma u Beogradu. Potrebno je izvjesno vrijeme da to postane jasno domaćoj i međunarodnoj javnosti", kazao je Đukanović.
"Ključno je važno da sazrijeva svijest o potrebi da imamo vladu koja će štititi nacionalne interese Crne Gore, u ovom trenutku tu vladu nemamo i Cetinje je to pokazalo", kazao je.
"U izboru toga da zaštiti crnogorske interese i poštuje nalog SPC-a, naša vlada se opredijelila za drugu. Nemamo vladu koja nema nacionalne interese", kazao je.
'Naravno da je ovo poruka Beogradu'
Milanoviću je postavljeno pitanje je li susretom poslao poruku i Beogradu i kakve reakcije očekuje od službenog Beograda.
"Vi znate kaj je old timer? Da. Naravno da je to poruka i Beogradu. To je sasvim jasno. Kada je kolega s televizije Crne Gore postavio pitanje podrške međunarodne zajednice novim izborima u Crnoj Gori, pitanje je izvan mog dosega i u to neću ulaziti jer je to unutarnja politika Crne Gore. Prisjećam se svega kroz što je prolazila Hrvatska, pa i ja kao diplomat i lider opozicije i najveće stranke. Malo malo smo se rješavali utjecaja međunarodne zajednice kao kronične nezarazne bolesti i uspjeli smo u tome raznim metodama liječenja da na kraju nepostojeća fantomska međunarodna zajednica, nepostojeći Bruxelles i nepostojeći Berlin, da nestane iz našeg života. Kada se posvetite sami sebi, to nije loše. Bavite se sami sobom na konstruktivan način. Tu je svatko treći višak, i Beograd, Moskva, Bruxelles u onoj mjeri u kojoj želite biti članica EU, mi to podržavamo. Što sad stoji između Crne Gore i u EU? Izbori u Francuskoj? Razumijem. Nije trenutak kada će se to riješiti, ali izbori u Francuskoj će biti gotovi za godinu dana. Tko god pobijedi na izborima neće se ništa promijeniti", kazao je te dodao da ista stvar vrijedi i za politiku Njemačke prema Crnoj Gori.
"Crna Gora je taoc nezainteresiranosti europske politike", kazao je Milanović.
Kazao je i da Beograd ne ucjenjuje nikakvim ratnim odštetama te da nije pošteno da se to izvlači kao prepreka, osim 2000 nestalih '91. godine.
Đukanović je komentirao i bi li njegov odlazak relaksirao probleme u Crnoj Gori.
"Postojale su razne manipulacije medijske i političke da se na Cetinju pokušavala promijeniti vlast. Nema govora o tome. Moramo prekinuti da vjerujemo manipulacijama koje počinju bivati moćno sredstvo balkanskih politika", kazao je Đukanović.
"U ovom trenutku Crna Gora bije bitku da sačuva nezavisnost, sekularni i građanski karakter. Svatko tko može pomoći treba biti na braniku tih interesa", kazao je Đukanović.
Đukanoviću je postavljeno pitanje koliko je značajna podrška Hvatskoj procesu pristupanja Crne Gore članstvu u EU.
"Hrvatska je izdašno pomogla Crnoj Gori na njenom europskom putu. Razumijem da je u interesu njenog dobra i europske stabilnosti da zapadni Balkan počne živjeti europskim životom", kazao je.
"Crna Gora je daleko odmakla ispred svih drugih zemalja kandidata u pogledu pregovaračkih procesa i spremnosti za članstvo. Nakon toga smo se suočili s pomanjkanjem interesa europske politike za nastavak dinamičnog procesa po pravilima koja su do tada važila", kazao je Đukanović.
'Ne znam što je Pupovac rekao'
Milanoviću je postavljeno pitanje kako komentira izjavu Milorada Pupovca da se iz Crne Gore u Hrvatsku proširilo antisprsko raspoloženje.
"Pitali ste me da komentiram izjavu koju ne znam. Ne znam što je čovjek točno rekao. Ako kažem da neću komentirati reći će se da ga podcjenjujem, ako krenem komentirati nešto što ne znam u zarez zalutat ću. Mogu reći da se borim cijeli život protiv tog antisrpskog raspoloženja u Hrvatskoj, da sam bio predsjednik Vlade koaj je pobijedila uvjerljivo na izborima u RH u kojoj su prebrojavali ne krvna zrnca nego Srbe u čelo, prstom", kazao je Milanović.
Kazao je i da se borio za one koji su slabiji, zlorabljeni, ojađeni od strane Beograda te da će to raditi i dalje.
"Neki su se malo brate osilili. Imaju nesrazmjerno velik prostor s obzirom na to da za njih nitko ne glasa. Kad se kaže da je iz Crne Gore u Hrvatsku uvezeno antisrpstvo, pa mi ga iskorjenjujemo", kazao je Milanović.
"Netko je kazao da se antisrpstvo širi, kulja kao dim iz Cetinja dolazi u Hrvatsku, ne. Onaj tko tako misli i vidi treba se zaitati da ako u tome ima zrno istine zašto je to tako. BIo sam u nekoliko srpskih sela u dalmatinskoj Zagori i dočekali su me s hrvatskim zastava. Pitao sam je li im netko rekao da to tako bude. To je bila njihova želja. Ja ne pozivam Hrvate da po Srbiji i BiH, Vojvodini, da mlataraju hrvatskim zastavama jer je to nezdravo. Drago mi je da su hrvatski Srbi na Pupovčevu asistenciju i sugestiju ostali hladne glave jer ljudi shvaćaju što je to", kazao je Milanović.
Milanović se na kraju osvrnuo na izjavu pokojnog patrijarha Irineja.
"Ova izjava da su prava Srba u Crnoj Gori ugrožena više nego u Pavelićevoj Hrvatskoj.. nakon toga može jedino šaka poletjeti, ni Slobodan Milošević nije prelazio tu granicu, njegovo govor bio je više komitetski, da ne kažem sokratovski", kazao je te se osvrnuo na posjet Angele Merkel Srbiji.
"Ako te prečesto posjećuju nešto s tobom nije u redu. Tamo gdje je netko problematičan tog se ide provjeravati", kazao je Milanović.
