Predsjednik Zoran Milanović uputio je premijeru Andreju Plenkoviću 22. prosinca prošle godine pismo kojim predlaže sastanak na kojemu bi pokušali riješiti problemi u području vanjske politike, obrane i nacionalne sigurnosti.
Iz Ureda predsjednika kažu da Plenković ne samo da nije odgovorio na Milanovićevo pismo, nego nije pokazao ni interes za sastanak i razgovor i zbog toga smatraju da "izravno onemogućuje rješavanje problema u području vanjske politike, obrane i nacionalne sigurnost te šteti usklađenom djelovanju hrvatske državne vlasti."
Dodaju da mu je u proteklih godinu dana uputio sedam dopisa, a ovaj na ništa nije odgovorio niti pokazao interesa da se spomenuti problemi počnu rješavati.
Sadržaj pisma prenosimo u cijelosti:
"Poštovani gospodine predsjedniče Vlade,
prema Ustavu Republike Hrvatske dužnost mi je brinuti za redovito i usklađeno djelovanje te stabilnost državne vlasti u Republici Hrvatskoj. Na žalost, hrvatska državna vlast, barem kada su u pitanju vanjska politika, obrana i nacionalna sigurnost, ne djeluje usklađeno niti se radi o redovitom stanju.
Navest ću samo nekoliko primjera. Na području vanjske politike, Vlada u ime Republike Hrvatske povremeno preuzima određene inicijative i obveze bez našeg prethodnog razgovora i pokušaja zauzimanja zajedničkog stava, što je suprotno našoj ustavnoj obvezi da surađujemo u oblikovanju i provođenju vanjske politike.
Zbog izostanka komunikacije i dogovora ne vršimo rotaciju niti popunu upražnjenih mjesta šefova diplomatskih i drugih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu, pa zato na današnji dan imamo četiri prazna mjesta, dok je čak 45 šefova predstavništava na dužnosti duže od uobičajenog mandata od četiri godine, pri čemu su neki ušli i u osmu godinu mandata. Napominjem da u sljedećoj godini ističe uobičajeni mandat za još 36-ero šefova predstavništava pa će se broj onih koji obavljaju dužnost izvan uobičajenog mandata popeti na 81 od ukupno 88.
Republici Hrvatskoj ne dopušta se sudjelovanje u operaciji EUFOR ALTHEA u Bosni i Hercegovini, a u kojoj sudjeluju čak i države koje nisu članice Europske unije. Ovakvim pristupom tijela Europske unije tretiraju Republiku Hrvatsku, svoju punopravnu članicu, na neprihvatljiv način i tome se moramo suprotstaviti. Na žalost, po ovom su pitanju također izostale konzultacije i dogovor.
Kao što sam ukazivao i na zadnjoj sjednici Vijeća za obranu, ali i u dopisu koji sam Vam poslao 13. listopada 2022., i ovom Vas prilikom upozoravam na loše stanje na području obrane. Stanje ubojnih sredstava je u pojedinim segmentima kritično i dovodi u pitanje obrambenu sposobnost Oružanih snaga RH. Na žalost, ne poduzima se ništa da bi se stanje popravilo. Zbog rata u Ukrajini situacija s nabavom potrebnih sredstava sada je još složenija, jer se rokovi dobave produžuju, a istovremeno postojećim sredstvima istječu resursi.
Također, u Oružanim snagama RH nepopunjen je čitav niz zapovjednih mjesta: od zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta, zapovjednika Obalne straže RH, načelnika uprave za logistiku u GSOS RH, načelnika operativne uprave u GSOS RH, zamjenika ravnatelja VSOA-e do vojnog predstavnika pri NATO-u i EU, a čime je Republika Hrvatska dovedena u situaciju da u doba velike ratne krize nema vojnog predstavnika pri NATO-u i EU-u već godinu dana. To dodatno slabi sposobnost Oružanih snaga RH.
Prošlo je više od tri mjeseca od kada sam inicirao postupak razrješenja ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, nakon čega je i sam ravnatelj dao ostavku. Odbili ste razrješenje do „imenovanje nove osobe“, međutim, do danas, Vaš ministar obrane nije predložio kandidata. Zbog Vašeg ignoriranja situacije u VSOA-i, nismo još ni započeli razgovor oko imenovanja novog ravnatelja, a ravnatelj u ostavci se zadržava na položaju bez obzira na njegovu odgovornost kao čelnika institucije.
Poštovani gospodine predsjedniče Vlade,
o svakoj od spomenutih tema sam Vam pisao, ponekad i u više navrata, ukazivao na probleme i predlagao sastanke kako bismo ih riješili. Na žalost, niti jednom nisam dobio odgovor.
Ipak, u cilju dobrobiti i boljitka Republike Hrvatske, a u potrebi ispunjavanja naših Ustavom propisanih obveza, odlučio sam Vam još jednom predložiti sastanak na kojem bismo pokušali riješiti bar neke od spomenutih gorućih problema.
Mi to, gospodine predsjedniče Vlade, prvenstveno dugujemo građanima koji su nas izabrali. Uvjeren sam da ćete se složiti kako je naša dužnost staviti osobne odnose po strani i ispuniti naše ustavne obveze u interesu Republike Hrvatske.
Što se tiče formata i termina sastanka, otvoren sam za Vaše prijedloge.
U nadi da ćete pozitivno odgovoriti na moj poziv za sastankom,
s poštovanjem,
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović."
