Predsjednik Zoran Milanović sudjelovao je u Splitu na obilježavanju Dana Hrvatske ratne mornarice i obilježavanju 30. obljetnice ustrojavanja Hrvatske ratne mornarice u vojarni "Admiral flote „Sveto Letica- Barba". Svečanosti su nazočili i ministar obrane Mario Banožić te načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj.
Predsjednik Milanović je nakon svečanosti dao izjavu za medije. Na početku je komentirao izbore u Njemačkoj.
"Nisu to pobjede od prije 20 godina kada je Gerhard Schröder pobjeđivao uvjerljivo ili Angela Merkel. Niti je to rezultat iz 2005. kad su Schröde i Merkle imali isti broj glasova i kada je formirana neka kolacijia. Ovo su takve pobjede i rezultati. Došlo je do preslagivanja i potpuno novog odnosa snaga, bitno drugačijeg na njemačkoj političkoj sceni. Koalicija će biti tročlana. Kako stvari stoje vodit će Socijaldemokrati ali neće se ništa bitno pormijeniti u njemačkoj politici prema Europi i RH", kazao je Milanović.
Komentirajući prešutne minuse, kazao je da zna da se HNB time bavi te da se radi o političkom pitanju.
"To trebao biti posao Vlade i parlamenta. Lijepo je da se Narodna banka brine o potrošačima, ali Zakon o zaštiti potrošača donose neka druga tijela. Narodna banka bi se trebala baviti stabilnošću banka, ovo ne utječe na stabilnost banaka nego ljudi. Uvjeren sam da će Vlada naći rješenje. Ako sam mogao riješiti švicarski franak ovo je sitnica. Banke imaju manju marignu, moraju neštio zarađivati. Gule i deru ljude, profiti su značajni ali su manji i banke traže prostor. Njima treba dati pravac što smiju što ne smiju. Ako im dopustite da rade po svom uvijek će vam uzeti naknadu za ustajanje lijevom nogu, desnom nogom, dilataciju zjenice i tako", kazao je.
Na pitanje o izboru predsjednika Vrhovnog suda, oko čega se nikako ne uspijeva dogovoriti s Vladom, ali ni dobiti većinu u Saboru kazao je da oko toga nema nikakvih novosti.
"Predlažem da odaberu kandidata, to je dobar prijedlog", kazao je.
Milanović se osvrnuo i na izvješće SOA-e u kojem se pobrojavaju ugroze koje prijete RH te kazao da Hrvatska može biti mirnija nego ikad.
"Ovo je prvi puta u našoj povijesti da hrvatska politička zajednica ima vlast, vlast jednako teritorij, od Prevlake do Piranskog zaljeva. To je velika stvar i obaveza. Treba više ulagati u vojsku, ne smanjivati proračun, zadržati ga kakav je bio prije krize inače nećemo moći održavati sve što nabavljamo. To košta i nije to samo zrakoplov, to je i streljivo, zalihe, niz toga. To nije samo za pokazivanje nego nedao bog za upotrebu. Situacija na Kosovu nas ne ugrožava ali je promatramo. Odnos Beograda i Kosova, teško će i jedni drugi napredovati prema EU, to se odnosi na Srbiju jer Kosovo nije priznato i ne vjerujem da će tako brzo biti priznato od svih članica EU. To je prepreka koju gledamo godinama, teško je preći preko nje. Mogu pozvati na deeskalaciju, to radi europska diplomacija i nikad ne napravi ništa", kazao je.
Komentirajući popis stanovništva i izlazak popisivača na teren, Milanović je kazao da je naivno računati da se sve može obaviti elektroničkim putem ibiti vjerodostojno.
"Opet će trebati ići od vrata do vrata. Ne ide drugačije. E-Građanin je i moje dijete, ali on ima svoje limite. Morate imati vjerodostojne podatke. Zašto ih želite imati to je druga stvar. Koliko tko ima vodokotlića u stanu to je iz prve petoljetke, ali i takve stvari pitaju", kazao je.
Na pitanje kako komentira stavku kibernetičkih napada na Hrvatsku koji se spominju u izvješću SOA-e, Milanović je kazao da neke zemlje imaju izletničku narav, ali da se ne radi o ničem bitnom što bi ugrozilo Hrvatsku.
"Nisam zabrinut. Iz ovog što piše jasno je da svijet ne miruje i da povijest nije stala. Imamo neriješenu situaciju u regiji, imamo Beograd, ne govorim Srbe i Srbiju jer je to zapaljivo, imamo vlast koja lupeta o srpskom svetu. Pozivam Hrvate koji ne žive u Hrvatskoj da budu racionalni", kazao je.
Govorio je u Subotii i kazao da je od 100 tisuća stanovnika 50 posto bilo Hrvata Bunjevaca.
"Je li Subotica hrvatski svet? Ona je veća nego sve zajednice u kojima žive Srbi u Hrvatskoj u provinciji", kazao je.
Ponovno mu je postavljeno pitanje o izborima u Njemačkoj i hoće li se puno promijeniti odnos Njemačke prije integracije zemalja zapadnog Balkana. Milanović je kazao da će za nekoliko dana biti organiziran summit posvećen proširenju te da se neće odlučiti ništa.
"U ovakvim oklnostima je teško donositi strateške odluke jer dio političkih stranaka direktno odgovara Beogradu i beogradskim vlastima. To je problem. Nemate takvu situaciju u RH ni u BiH. U BiH možda imao neke preslike hrvatskih stranka, ali kad gledate što govore i kakve poruke šalju to je više pomirljivo i civilizirano. U Crnoj Gori ima zanačajan broj ljudi u manjini koji Crnu Goru ne žele kao državu. Hrvati su glasali za neovisnu BiH '92. ali i to je velika stvar. Želio bih da tako bude na idućem imaginarnom referendumu. Oni žele zato što vide Sarajevo kao nekakav grad, žele svog predstavnika ali ne da im ga izabere bilo tko", kazao je Milanović.