Velike poplave zahvatile su istočnu Španjolsku, posebno regiju Valencija, bujice su uzrokovale kaos na prometnicama. Poginulo je više od 50 ljudi, a službe tragaju za brojnim nestalih osobama.
O uzrocima ove prirodne katastrofe razgovarali smo s RTL-ovim meteorologom Dorianom Ribarićem.
U medijima su se pojavile informacije da je za ovu katastrofu kriva "hladna kap", međutim Ribarić je otkrio da se ovdje radi o potpuno pogrešnom nazivu.
"Nije 'hladna kap' nego hladna kaplja. 'Hladna kaplja' sama po sebi je kolokvijalni naziv za jedan vremenski fenomen u višim slojevima atmosfere. Samo po sebi nije nešto što donosi nevolje. To je kao da kažemo za neku automobilsku nesreću 'cesta usmrtila x ljudi'", objašnjava Ribarić.
Što se dogodilo u Španjolskoj?
Meteorolog objašnjava da je za katastrofu u Španjolskoj kriva jedna duboka ciklona koja nije toliko izražena u prizemnom sloju atmosfere, koliko u srednjoj do visokoj troposferi.
"Ta se ciklona u vremenu najizraženijih nevremena i kiše kretala od sjeverne Afrike do jugoistočne Španjolske. No, geneza tog visinskog vrtloga kao i obično potječe sjevernije, gdje se u tim višim slojevima atmosfere nalazi mlazna struja. Ta mlazna struja (uski pojas snažnih vjetrova) meandrira poput rijeke i ponekad se neki njen 'zavoj' ili dolina prema jugu dovoljno stisne da se i potpuno odvoji. Ako se tada zatvori vrtlog s cirkulacijom, često iznad 5000 m nadmorske visine, naziva se tada 'cut-off low'. Ako se to temperaturno promatra taj hladniji zrak sa sjevera onda bude zarobljen u tom vrtlogu s kojim nastavlja put i to se može nazvati 'hladnom kapljom' dok se ta ciklona ne raspadne", objasnio je Ribarić.
Dodaje da se osim visinskog formirala prizemna ciklona i sporo premještala pa je uz jugoistočno strujanje, topao zrak iznad Balearskog mora, koje je još uvijek prilično toplo za doba godine, kontinuirano stizao do istočne obale Španjolske.
"Takav topao i vlagom bogat zrak stiže na kopno i nailaskom na prepreku, tj. sve viši teren prisiljen je na uzdizanje, pritom i hlađenje, a to je već samo po sebi dovoljno za kišonosne oblake i obilnu kišu. No, osim podizanja toplog zraka i velike dostupne potencijalne energije, u višim slojevima je bio onaj hladniji zrak, istovremeno uz velike vrijednosti smicanja vjetra. Upravo takva kombinacija uzrok je iznimnoj nestabilnosti atmosfere koja kao posljedicu ima snažne oluje."
Stvarale se superćelije
"Uz samu obalu su se stvarale superćelije, bilo je jake tuče, zabilježen je i tornado, a zbog spomenutog orografskog utjecaja pale su ekstremne količine oborine i napravile najviše štete", kaže Ribarić.
Slične ekstremne kiše i prije su se događale na području Francuske i Španjolske, ali ne ovako intenzivno s ovako velikim posljedicama. Naime sada je u svega sedam do osam sati pala lokalna godišnja količina oborina. Područje Valencije imalo je veliku poplavu 1957. uzrokovanu sličnim vremenskim obrascem. No, već prve analize upućuju kako se ovogodišnja poplava događa u znatno toplijim uvjetima. Atmosfera je inače globalno toplija, znači da može prihvatiti veće količine vlage, a tada su ekstremni događaju još ekstremniji.
POGLEDAJTE VIDEO: U BiH zbog straha od poplave evakuirano 400 ljudi, Neretva u Mostaru promijenila boju
