Državna matura 2020. sažeta u brojke je 32.000 pristupnika u 369 srednjih škola i ispitnih centara diljem Hrvatske, 11. je u nizu, ali drukčija od dosadašnjih zbog okolnosti izazvanih pandemijom koronavirusa, a u Zagrebu i zbog razornoga potresa u ožujku.
Uoči skorog početka ovogodišnje državne mature koja će se održati od 8. lipnja do 3. srpnja, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) iznio je i druge podatke. Ispite državne mature polagat će 32.114 učenika, nadzirat će ih oko sedam tisuća nastavnika, a ocjenjivat će ih nešto više od tisuću ocjenjivača. Za maturu prijavljeno je 130 tisuća ispita, potrošeno 13 tona materijala, a ispitne zadatke pripremalo je 110 autora.
Prilagodba ispitne tehnologije
Kako bi se svakom pristupniku osigurali jednaki uvjeti pisanja državne mature za 800 pristupnika omogućena je prilagodba ispitne tehnologije, a dodatnu pomoć pružit će im i stotinu osobnih pomagača.
Od ukupno 130 tisuća prijavljenih ispita, njih 3826 prijavljeno je uz prilagodbu, a zbog kontinuirane podrške maturantima i nastavnicima pokrenuta je i digitalna platforma "U Centru mature" koja pomaže u učenju, razumijevanju, vrednovanju i ostvarivanju dobrih rezultata na državnoj maturi.
Državnu maturu pratit će i stroge mjere sigurnosti, među kojima je i ona da se maturanti neće potpisivati svojim imenom i prezimenom, umjesto toga imat će bar kod što će osigurati praćenje svakog ispita i neutralnost pri ocjenjivanju.
Smisao državne mature je da se utvrdi razina dostignutih kompetencija učenika i provjeri koliko se ostvaruju ciljevi obrazovanja. Da bi maturanti mogli maturom okruniti svoje srednjoškolsko obrazovanje, trebaju uspješno položiti ispite iz hrvatskoga jezika, matematike i stranoga jezika, odnosno moraju položiti sva tri predmeta.
Nova pravila usklađena i s epidemiološkim uputama
Pripadnici nacionalnih manjina koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina u sklopu ispita obveznoga dijela državne mature, uz ispit iz hrvatskoga jezika, obvezno polažu ispit iz jezika nacionalne manjine na kojemu se školuju, a kao treći ispit biraju ispit iz matematike ili stranoga jezika.
NCVVO je za maturu objavio nova pravila o pripremi, organizaciji i provedbi ispita državne mature, usklađena su s prošle godine donesenim Pravilnikom o državnoj maturi, a ove godine, izvanredno zbog koronavirusa, i s epidemiološkim uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
U odnosu na prošlu godinu na maturi je još nekoliko izmjena pa je tako naglašeno da učenik koji s uspjehom želi položiti ispit iz hrvatskoga jezika A i B razine mora pristupiti i testu i eseju. Uz to, od ove godine učenici ne moraju zadovoljiti minimalni prag na svakom od dijelova ispita iz hrvatskoga.
Neće pisati gradivo drugog polugodišta
Maturanti neće na ovogodišnjoj maturi pisati gradivo drugoga polugodišta, a na ispitu će biti jasno upućeni koja pitanja ne trebaju odgovarati, Ove godine učenici će maturu pisati vlastitim kemijskim olovkama, koje pišu crno ili plavo, a na ispit iz likovne umjetnosti donijet će vlastite flomastere..
U ispitnoj prostoriji učenici moraju sjediti udaljeni najmanje jedan metar u svim smjerovima, a u toj prostoriji, osim stolica i stola za učenike te stola za nastavnike, mora biti i stol za odlaganje osobnih stvari koje učenici ne smiju imati sa sobom tijekom ispita, sat koji je vidljiv svima, ploča za bilježenje vremena početka i završetka ispita te pričuvni pribor za pisanje ispita.
Maturanti moraju sa sobom ponijeti osobnu iskaznicu, a na stolu mogu imati još i pribor za pisanje, bočicu s vodom u prozirnoj ambalaži bez naljepnice te ispitne materijale. Strogo im je zabranjeno da u blizini imaju mobitel ili druge elektroničke audio i vizualne uređaje, poput pametnoga sata. Jer, kako stoji u pravilima, "u slučaju posjedovanja takvih uređaja, pristupniku se izriče mjera poništavanja svih položenih ispita i zabrana polaganja ostalih ispita u tom ispitnom roku".
Prvi rezultati probnog online eseja
Prema dosad obrađenim rezultatima prvog probnog online eseja iz hrvatskog jezika, provedenog 12. svibnja među 12.192 maturanta, na višoj A razini, od 9525 učenika koji su pristupili pisanju, njih 186 nije uopće predalo rad, a 693 učenika dobilo je nula bodova, piše u subotu Jutarnji list. Proizlazi da je više od devet posto pristupnika na višoj razini odustalo ili ostvarilo nula bodova na eseju. Prosječan broj bodova na A razini bio je 23,56 od mogućih 40.
Na osnovnoj B razini situacija je još lošije. Od 2667 učenika 91 nije predao esej, a njih 355 dobilo je nula bodova. Ukupno je čak 16,7 posto onih koji su odustali ili ostali bez ijednog boda. Prosječan broj bodova na B razini je 19,88.
Probni esej učenici su pisali s računala iz svojih domova. a na obje razine zadatak je bio usporedni esej - za A razinu Sofoklova "Antigona" te "Posljednji Stipančići" Vjenceslava Novaka, a na osnovnoj, B razini "Zločin i kazna" F. M. Dostojevskog te također "Posljednji Stipančići".
Nisu ocjenjivani
Esejima nisu dodijeljene ocjene, nego bodovi prema pojedinim sastavnicama vrednovanja. Pristupnici ocjenu iz eseja ne dobiju ni na pravoj maturi, nego se bodovi zbrajaju s bodovima iz ispita hrvatskog jezika, testa iz književnosti i jezika, i na temelju zbroja tih bodova oblikuje se konačna ocjena, ističu iz Ministarstva obrazovanja.
Učenik tako na pravoj maturi na eseju maksimalno može dobiti 40 bodova, što je udio od jedne trećine u konačnoj ocjeni iz tog predmeta, a na testu iz književnosti i jezika maksimalno 80 bodova. Drugim riječima, na državnoj maturi ove godine na ispitu iz hrvatskog jezika nitko neće moći pasti ako loše napiše esej, no rezultat iz eseja utjecat će na ocjenu iz hrvatskog jezika.
Naime, ove je godine ukinut zaseban minimalni prag za prolaz na eseju, nakon što je praksa u protekle dvije godine, prema kojoj su za prolaz zasebno vrednovala dva dijela ispita, test i esej, dovela do masovnih padova iz hrvatskog jezika.
Neće utjecati na zaključnu ocjenu
Probni esej ovogodišnjim maturantima neće ni na koji način utjecati na zaključnu ocjenu iz tog predmeta, nego mu je cilj da učenici dobiju povratnu informaciju na čemu bi trebali poraditi kako bi na stvarnoj maturi bili što uspješniji.
Iz Ministarstva kažu kako su, tradicionalno, među sastavnicama koje se vrednuju učenicima najzahtjevniji bili poznavanje i razumijevanje polaznog testa (predstavljanje epohe, interpretacija polaznog teksta, portretiranje likova, usporedba polaznih tekstova i slično), kao i upotreba hrvatskog standardnog jezika (pravopisna, morfološka, sintaktička i leksička točnost), piše Jutarnji list.
