Ekonomska stručnjakinja Maruška Vizek, ujedno i pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta te članica saborskog odbora za fiskalnu politiku za RTL Danas govorila je o Prijedlogu Državnog proračunu za 2022.
"Rashodi iznose 174 milijarde kuna, od toga 127 milijardi kuna onih koji direktno utječu na rezultat proračuna. Dakle, na generiranje deficita proračuna, a ako znamo da se od tih 127 milijardi, 100 odnosi na mirovine, plaće i troškove u zdravstvu, onda znate da mi nikad ne možemo govoriti o proračunu koji je razvojni, proračun je prije svega isključivo socijalan. Gabariti su vrlo jasni i oni su određeni godinama i to se nažalost ne može tako lako promijeniti", kazala je Vizek za RTL Danas.
Rast BDP-a
Najavljivanje rasta BDP-a od 9 posto nazvala je "zadovoljavajućim". "S obzirom na to da je Europska komisija vrlo nedavno izdala svoje projekcije gdje stoji 8,1 posto, naša Vlada tvrdi da je 9, mislim da je tu jedina razlika s 9 posto. Mi nešto prebacujemo rezultat, rekordni rezultat iz 2019., pa to onda dobro zvuči, a sad 8,1 posto koliko Komisija tvrdi da će biti, ne prebacujemo taj rezultat iz 2019. Međutim, s obzirom na to da su i Vlada i mnoge institucije još na proljeće predviđale rast za ovu godinu od 5,2 posto, mislim da je i 8,1 i 9 posto za 2021. doista vrlo veliki uspjeh i da možemo biti zadovoljni", poručila je.
Smatra da Hrvatska jako slabo konvergira prema prosjeku starih, ali i novih zemalja članica EU. "Tu nikako ne možemo biti zadovoljni jer zapravo stojimo relativno sve lošije. Ali opet ponavljam, s obzirom na to kako je izgledala situacija na početku godine, ovo sad izgleda relativno dobro", kazala je Vizek.
'Zdravstvo je problem koji se događa svake godine'
Govorila je potom o zdravstvu, istaknuvši da je to "problem koji se događa svake godine". "Već sad znamo, i možemo očekivati, da u ovom proračunu za sljedeću godinu negdje sredinom ili krajem godine ćemo imati jedan rebalans koji će biti baš zbog zdravstva jer imamo nove troškove koje nismo bili u stanju predvidjeti. Očito je sustav neučinkovit, očito novac curi na sve strane, očito se troškovi nisu u stanju kontrolirati na adekvatan način i tu očito treba napraviti reda. Zbog čega se taj red ne događa, to je pitanje, ja bih rekla, za one koji upravljaju sustavom", poručila je ekonomska stručnjakinja.
Deficit od 12 milijardi prevodi se, govori Vizek, od 2,6 posto BDP-a "što nas drži unutar ovih 3 posto BDP-a, deficita koji nam na neki način garantira ulazak u usvajanje eura, iako u ovom trenutku nitko ne zna hoće li nam se taj fiskalni kriterij primjenjivati ili ne". "To je vrlo optimistična većina deficita jer je i samo Povjerenstvo za fiskalnu politiku ukazalo na činjenicu da postoji čitav niz rashoda koji su trenutno isključeni za sljedeću godinu, a koji se mogu materijalizirati. Recimo isključeni su rashodi za sanaciju zdravstva od 4 milijarde kuna, isključene su potpore za gospodarstvo", rekla je.
Vizek je rekla da se ponavlja scenarij od prošle godine kada je Vlada sa sindikatima pregovarala o povećanju plaća. "Može nam se vrlo lako dogoditi situacija koju smo imali prošle godine, da se u trenutku kada se donosi proračun s jednim rashodima za plaće već dogovara odnosno dogovorilo se sa sindikatima povećanje plaća kojih nema u tom proračunu", rekla je.
'Strukturni problem Hrvatske mogu riješiti samo reforme'
Osvrnula se i na povećanje cijena prilikom uvođenja eura, rekavši da će to biti "najmanje negativna strana koja se može iskontrolirati" te se "mogu primijeniti iskustva iz drugih zemalja".
Za kraj je poručila da euro neće riješiti nijedan strukturni problem Hrvatske te naglasila da to mogu - samo reforme.
