Štrajk medicinskih djelatnika, štrajk cestovnih i na kraju štrajk prosvjetnih djelatnika, zatim kriza vlasti i prijetnje HNS-a o izlasku iz koalicije s HDZ-om. Zatim mirenje i usuglašavanje oko dogovora na temu rasta koeficijenata plaća za prosvjetne djelatnike, a onda i rebalans proračuna - sve su to teme koje su obilježile proteklo razdoblje, a o kojima je u emisiji RTL Danas govorio ministar financija Zdravko Marić. S njim je razgovarala Damira Gregoret.
Između 400 i 500 milijuna kuna bili su teški zahtjevi Sindikata prosvjetnih djelatnika. Kazali ste kako za to nema novca, no Vlada je ipak spremna potrošiti taj novac. 1,2 milijarde kuna dat ćete kako bi se povećala osnovica za 6 posto. Kako to?
Govorimo o zahtjevima sindikata prosvjete, osnovnoškolskog i visokog obrazovanja. Isto tako onda imamo i liječnike i medicinske sestre. Imamo i socijalne radnike, kulturne djelatnike, državne službenike, policajce... Naša ideja, koju smo od početka komunicirali jest da podignemo iznos osnovice za 6 posto kako bismo u konačnici, zaista se iskreno nadam, dobili i neke konkretne mjere po pitanju koeficijenata i dodataka.
To je više nego dvostruko. Kada govorimo o prosvjetnim sindikatima, rekli ste da nema novca. Otkuda se sada taj novac našao?
Upravo o tome govorim. Ne možemo zanemariti i staviti jednu skupinu, uz dužno poštovanje prema svakoj djelatnosti, u odnosu na drugu u neravnopravni položaj kada već vidimo da je jedan od glavnih zahtjeva za povećanje koeficijenata - opće nezadovoljstvo. Svi su nezadovoljni zato što gledaju onoga tko ima više, a ne vide onoga tko iza ima manje.
Kada govorimo o dogovoru koji je jučer postignut s HNS-om, koeficijenti bi se svima mogli povećati za 2 posto - Gdje je novac za to?
Ideja je da se ova analiza napravi do 30. lipnja, ako do toga ne bude rok, kako je rečeno, povećanje ovih koeficijenata za prosvjetu i policajce za 2 posto. U proračunu tog novca nema. Ako dođe do toga, novac će se osigurati.
Koliko novca?
Procjena je 110 do 120 milijuna kuna za ovu konkretnu mjeru.
Kako možete biti sigurni da je to procjena kada ne znamo na koga će se sve odnositi?
Danas imamo temu s prosvjetnim djelatnicima, jučer smo s medicinskim... Novca ima onoliko koliko ima. Ja sam tu jasan, nedvosmislen i vrlo precizan. Što se tiče plaća i ukupnih proračunskih aktivnosti, uvijek kažem: znate i sami, spremni smo na razgovore i analize, ali u skladu s mogućnostima. Mogućnosti su danas prezentirane u sklopu proračuna koji, kada gledamo okvir, ponovno je predložen uravnoteženi proračun.
Kada govorimo o analizi, koliko će to stajati? Tko će ju raditi? Nitko nikada do sada nije napravio tu analizu.
Ja se iskreno nadam, govorim kao ministar financija, iskreno se nadam da ćemo iz ovoga svega - nije ovo ugodna situacija ni za koga - poglavito za roditelje, djecu i učitelje, nikome nije ugodna situacija - ali idemo ovo iskoristiti na pravi način. Da školska godina nastavi svojim tokom, da se taj štrajk napokon završi i da se iz svega iznjedri jedna prava i suvisla rasprava.
Hoće li biti plaćeni svi ovi dani u štrajku?
To ćemo još vidjeti. Razgovarat ćemo. Dogovorili smo sastanak za ponedjeljak ujutro s užim krugom prosvjetnih sindikata, a onda imamo razgovore o osnovici i dinamici povećanja ove osnovice.
Što poručujete poslodavcima? Kritiziraju vas zbog minimalne plaće?
To vam je ona odluka koju kad donesete. nema šanse da svi budu zadovoljni. Sindikati, odnosno predstavnici zaposlenika reći će vam da je premalo, poslodavci će reći da je previše. O minimalnoj plaći je dobro da se povećava, ona je povećana za gotovo 100 eura, odnosno 750 kuna. Međutim, ne možemo tu zanemariti one radno intenzivne aktivnosti.
Poslodavci poručuju: 'Povećajte minimalnu plaću, ali nas rasteretite' i nisu zadovoljni rasterećenjem.
1. prosinca prošle godine i 1. rujna ove godine je uvelike povećan opseg oporezivih primitaka. Koga oni naviše diraju? Nekoga tko ima 20.000 kuna i dobije nagradu za rad ili prehranu, to je uredu, no puno više je kad date onome koji ima recimo 4000 ili u ovom slučaju minimalnu plaću od 3250 kuna. Mi smo otvorili prostor da povrh ovoga isplaćuju neoporezivi dio radnicima bez dodatnih davanja.
I Branko Grčić je kazao kako je porezno rasterećenje isto u odnosu na BDP i da se mjeri u promilima, a ne u postocima.
Pa dobro. Mogli smo i ne raditi porezno rasterećenje pa bismo imali iste teze. Od prvog smo dana rekli da idemo rasterećivati gospodarstvo i građane. Danas smo objavili i onu prezentaciju i javno je dostupna i volio bih da svatko vidi. Devet milijardi kuna, ja sam puno puta rekao, kamo sreće ja bih volio da je i više jer rasterećenje je neizbježno pokazalo, svako porezno rasterećenje ima efekt na neki dio gospodarstva, potrošnju, investiciju... Ali isto tako ima i pozitivni povratni efekt na proračun. Kada planirate proračun, fiskalne projekcije, ne možete se dovesti u situaciju da ugrozite ukupne javne financije.
Smanjenje PDV-a? Od toga se potpuno odustalo? Iako je bilo jedno od obećanja HDZ-a?
Je, izvađeno je iz zakona, to je neki efekt od milijardu i osamsto milijuna kuna...
Zašto? Čini se da ima novca u proračunu.
To se uvijek čini, no kad vidite sve ove zahtjeve i svi se pozivaju na to da u proračunu ima novca. Suficit je obračunska kategorija na kraju godine, kada podvučete crtu.
Čini se po proračunu da ne štedite. S druge strane, ono što se događa jest da troškovi države i javnog sektora rastu, a sve manje je onih koji pune proračun. Do kad možemo tako?
Kada govorimo o štednji i koliko štedimo, javni dug je ključni pokazatelj duga. Udio javnog duga pada, ali nominalno čak se malo smanjuje. Kada govorimo o demografiji, koja je evidentna i po broju ljudi i onih koji kontribuiraju u poreznim prihodima i u raspodjeli. Nemojmo zanemariti sve te izazove, uključujući i iskustva recesije.
Jeste li spremni za novu recesiju?
Hrvatska je danas u boljem stanju, sigurno. Ne zato što sam subjektivan jer obnašam dužnost ministra financija. Fakti i činjenice, bez obzira što imamo nižu stopu, rastu, Hrvatska u ovom trenutku ima dvostruke suficite. Suficit na tekućem računu platne bilance i proračuna. Prije krize, naš rast koji je tada bio 4,5 posto u pojedinim godinama, bio je stimuliran i vođen priljevom, visokim priljevom kapitala iz inozemstva, koji je imao rapidno rastući inozemni dug, a kad je nastupila recesija i rapidno rastući javni dug.
Ostajete li u Banskim dvorima? Ništa se više ne spominje da odlazite u privatni sektor?
Moj odgovor je: do daljnjega. Zadovoljan sam što je danas izglasovan rebalans proračuna, sada idemo prema Saboru. Rasprava će tamo biti vrlo aktivna i jedva čekam.
