"Ponovno odgode davanja, umjesto oslobađanja." Tako su neki gospodarstvenici komentirali jutros objavljene mjere za pomoć gospodarstvu koje će, sada je to jasno, na globalnoj razini ući u krizu težu od one iz 2008.
Više od 14.000 poslodavaca u Hrvatskoj već je zatražilo isplatu minimalca, a ključne su mjere one najavljene prošlog tjedna: odgoda isplate svih javnih davanja poput poreza na dobit i dohodak i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Mjera predviđena za tri mjeseca, uz mogućnost produljenja za još tri. Likvidnosti tih sustava osigurat će država.
Isplata minimalne plaće svim zaposlenicima tvrtki koje zbog koronavirusa otežano posluju, a nisu otpuštale radnike. Brzi krediti, obradivi u 3 dana, do 25.000 eura s povoljnom kamatom.
A da bi ostvarili pravo na pomoć, poduzetnici se trebaju prijaviti putem sustava ePorezna ili web lokacije Piši mi. Uz prijavu moraju potvrditi da im posao pati dokazima o padu prometa, nemogućnosti narudžbi, otkazivanju rezervacija i nemogućnosti isporuke.
O svemu ovome u RTL Direktu smo razgovarali s ministrom financija Zdravkom Marićem.
"Za sada je važno da poduzetnici i poslovni subjekti nisu u obvezi plaćanja doprinosa. Nitko ne zna koje su posljedice ove krize. Bit će i druge mjere", poručio je na početku Marić odgovarajući na pitanje zašto nije došlo do stopostotnog oslobađanja poreza za sve.
Na pitanje zašto zaziru od mjere oprosta Marić kaže:
"Ne zazirem. Država će pomoći. Javne financije su za izvanredne okolnosti, sve čime raspolažemo ćemo koristiti", poručio je ministar.
Sveobuhvatni povrat poreza svima u privatnom sektoru? Nije li to usitinu mjera koja bi nas spasila?
"Što se tiče ovih odgoda, poduzetnicima bi one trebale dati zraka. S druge strane, likvidnost oni mogu naći kroz HAMAG, HBOR, poslovne banke. Trudimo se da kamate budu kroz jedan posto. Jako puno radimo da pokušamo iskoristiti mogućnosti ovih promjena da napunimo fond za subvencioniranje kamata", poručuje Marić.
Mnogi kažu da je ovo što su danas predstavili u Vladi više-manje kozmetika onoga o čemu smo proteklog tjedna razgovarali baš u ovom studiju i u ovom terminu...
Mjere kreću
"Prošli tjedan smo mi najavili što planiramo učiniti, danas je faza implementacije. Sada mjere startaju, startale su u sklopu Ministarstva rada, danas kreću druge. Za još njih trebat ćemo još koji dan. Maksimalno želimo pojednostaviti što je god moguće, da bude prohodno. Treba u svakoj krizi gledati pozitivne stvari. Treba jačati domaću proizvodnju. Ovo nam treba otvoriti oči", jasno će ministar financija.
Slovenci su otišli u drugom smjeru - smanjili su plaće državnim službenicima za 30 posto. Je li opcija smanjiti plaće u državnom sektoru?
"Sve je opcija. Nemojmo zaboraviti da smo među prvima krenuli s fazom implementacije. Čim smo osjetili da se sve ovo valja iza brda, već krećemo s mjerama. Rashodovna strana proračuna će pokrivati sada samo ono što je bitno.
Mirovine nisu upitne?
"Mirovine nisu upitne. I točka", rekao je ministar.
Ministar financija potvrdio je kako oko 70 posto zaposlenih ovisi o Vladinim mjerama.
"Dobar dio, kad je kolega Aladrović prošli tjedan predstavljao mjeru, radili smo na bazi 400.000 ljudi, prema nekim dodatnim analizama koje smo radili, mogli bismo sad reći da je riječ o 600.000 ljudi. Samo do sada je 71.000 radnika. Mi smo danas krenuli s poreznim mjerama, samo od jutrošnje konferencije 2000 zahtjeva i dvjestotinjak pitanja. Sve ćemo putem sučelja koronavirus odgovarati i u najkraćem roku obrađivati'', rekao je ministar.
''Nije nam namjera pokušati sve jednokratno naplatiti''
Pojasnio je što te mjere konkretno znače za poreznog obveznika.
"Recimo da početkom travnja podnosi zahtjev, Porezna uprava odmah odgovara. Početkom svibnja želi isplatiti plaće, koristi mjere kolege Aladrovića – 3250 kuna. Sav porezni teret on knjiži i zadužuje tek za tri mjeseca. Kraj mjeseca dolazi mu na naplatu obračun poreza na dobit od prošle godine, i to ulazi u odgodni efekt. Nova akontacija poreza na dobit, HGK, sve mu dolazi u odgodni efekt i tako tri mjeseca. Kada istekne tri ili tri plus tri, nije nam namjera skočiti na tog poreznog obveznika i sve pokušavati jednokratno naplatiti nego će se davati mogućnosti beskamatne obročne otplate", rekao je Marić.
Ističe kako u ovom trenutku nitko ne može procijeniti dubinu krize, ali i da je Hrvatska spremna na sve mjere.
''Koliko god to zvučalo vrlo općenito, zaista jesmo. Razgovaram sa svjetskim tržištima kapitala, razgovaramo o svim mogućim izvorima do kojih možemo doći – to su domaći izvori. HNB smo od prvog dana pozvali za stol....''
Treba što više upumpati u gospodarstvo
Upitan dokad Hrvatska može zadržati likvidnost, ministar financija odgovara: ''Država u ovom trenutku ima nešto manje od 19 milijardi eura deviznih pričuva. Ima još u bankarskom sustavu određenih rezervi. Trenutno je preko noći na bankarskom tržištu 30-ak milijardi. Imamo uravnotežene javne financije i nemamo pritisak velikih deficita kakve smo nekad imali. EU je najavila nove programe i na njih računamo. Imamo europske i međunarodne multilateralne organizacije, tržište kapitala. Sve su to izvori na kojima tražimo izvore sredstava".
Marić kaže da je cilj pribaviti što više jer će puno toga trebati upumpati u gospodarstvo. Dodaje kako deficit nije primaran.
''Jedna od inicijativa koju smo potaknuli jest da se ta pravila o zaduživanju i deficitu privremeno odgode, da se da prostor zemljama u ovim okolnostima da se može reagirati i proračunski''.
Potrošnja se mora nastaviti
Gospodarstvo će biti dobro ako potrošnja građana nastavi teći, potvrđuje Marić. Istodobno, danas se iz Vlade moglo čuti da se prestane s oglašavanjem proizvoda koji nemaju veze s prehranom i higijenom. Kakva je to poruka proizvođačima?
''Kolega Božinović je na čelu Stožera i tamo su u fokusu zdravlje i opstanak ljudskih života. Fokus je bio na tome da se ljudi upozore da što manje izlaze van. Znamo i sami da nije samo prehrana ta. Nećemo mi stati s kapitalnim investicijama koje su u tijeku ili pri kraju. Zašto bismo sad potratili sve što smo investirali kad to u konačnici ima najbolji efekt na gospodarstvo i proračun?", kazao je Marić.
Odgoda, a ne oslobađanje
Gospodarstvenici inzistiraju na oslobađanju, a ne odgodi. Marić smatra da je efekt odgode dovoljno dobar da se sačuvaju radna mjesta.
''U ovom trenutku je najvažnije znati da nisu u obvezi plaćati poreze sljedeća tri, eventualno još plus tri mjeseca. Kakva će daljnja dinamika biti, sigurno da će biti dodatno intenzivirana, ali ne može se još pretpostaviti koliko, sigurno da ćemo nove mjere najavljivati.''
Trenutno je oko 3000 ljudi više na Zavodu za zapošljavanje, a koliko će ih još biti nakon ove krize, ni sam Marić ne zna. Ponavlja kako je fokus Vlade na očuvanju radnih mjesta.
Hoće li država otpuštati?
Privatnici su već počeli otpušati radnike, a mnogi se pitaju hoće li i država? Marić kratko odgovara: ''Vidjet ćemo. Država je i u prošloj krizi održala svoju razinu zaposlenosti. Bilo je određenih mjera štednje na rashodovnoj strani. Ovisno o potrebama.''
Na kraju zaključuje da je ipak ''najvažnije osigurati dovoljnu likvidnost na razini države da se može što više upumpati u gospodarski sustav Hrvatske''.
