Ministar financija Zdravko Marić gostovao je u Dnevniku HRT-a gdje je govorio o gospodarskoj krizi prouzročenoj pandemijom koronavirusa.
"Ovi podaci su, ona navala hrane je imala refleksije u rastu, sve ostalo je naredno u padu. Nakon relaksacije imamo podatke za prva tri dana ovog tjedna. Kad usporedimo ta tri dana s prva tri dana prošlog tjedna, vidimo porast fiskaliziranih računa za 22 posto. Međutim, kad usporedimo iste datume prošle godine, i dalje imamo pad od 16 posto. Ali kad uzmemo u obzir da je travanj do ove relaksacije bio u padu 40 posto, efekt mjera je vidljiv u podacima", rekao je Marić.
Na pitanje o procjeni vlade o padu BDP-a od 9,4 posto, što će biti najveći pad gospodarstva još od ratnih godina, te o tome da neki procjenjuju kako bi pad mogao biti još veći, Marić je rekao da je procjena realna i blago konzervativna.
''Ako se cijela situaciji produbi, da ima dodatne efekte na turizam i na druge segmente gospodarstva, onda naravno možemo govoriti i o višem padu, ali isto tako i obrnuto", rekao je Marić.
VEZANE VIJESTI
- Marić o padu BDP-a: 'Ovo je bazni scenarij, ne pretpostavlja da se virus vraća najesen'
- Malenica za RTL najavio reformu javne uprave: 'Broj lokalnih dužnosnika smanjit ćemo za 700'
Na pitanje kako će se nadomjestiti očekivani deficit proračuna od čak 25 milijardi kuna, Marić je rekao: "Nažalost da. Prvi dio će biti kroz mjere ušteda koje smo kao vlada već učinili od 2,1 milijardu kuna. Radimo već i sada na novom valu ušteda, sigurno da ćemo pripremati rebalans proračuna. Radit ćemo sve da ono što nije nužno, a da ne da dodatni negativan doprinos gospodarstvu, ali u isto vrijeme ta racionalizacija neće biti dovoljna, bit će potrebno posegnuti za zaduživanjem. Danas smo mi i izdali trezorski zapis, njegovo je doduše refinanciranje postojećih obveza koje dospijevaju, u iznosu od milijardu i 35 milijuna eura, odnosno oko 7 milijardi 700 milijuna kuna po kamati 0,6."
"Evo, da nije korone, naša procjena za ovu godinu koja bi bila realna bi bila da javni dug padne ispod 70 posto BDP-a, naša projekcija je da će sada javni dug porasti za 86,7 posto BDP-a. Kako i gospodarski pad, tako i deficit moramo promatrati tako da bi ovo trebala biti kriza oblika slova V. Brzi pad i brzi povratak, no teško da ćemo imati u Hrvatskoj takav brzi oporavak", priznao je Marić.
Što nakon prvog lipnja kada isteknu mjere za minimalne plaće u gospodarstvu.
"O dubini i o duljini krize ćemo morati razmišljati i vidjeti možemo li još prilagođavati mjere. Ovo je jedan pozitivan efekt kroz povoljnu epidemiološku situaciju i relaksiranje mjera. Ako tako nastavimo, onda imamo jasniju sliku i puno manje glavobolje", kazao je ministar za HRT.
