Glavna vijest na CNN-ovu portalu cijeli dan bio je novi poljski zakon kojim se ukida porez na dohodak za dva milijuna mladih. Biti mlad u Poljskoj nikad nije bilo unosnije, piše CNN o mjeri kojom će se mlađi od 26 koji zarađuju manje od 1600 eura na mjesec, izuzeti od poreza na dohodak od 18 posto.
Pokušaj je to konzervativnevlade da spriječi odljev mozgova jer je Poljsku u 15 godina od ulaska u Europsku uniju napustilo 1,7 milijuna ljudi, odnosno, kao da je odselila cijela Varšava. Ali, CNN piše i da neki analitičari misle da novi zakon neće uroditi plodom.
Ako vam sve to zvuči poznato, nije čudno jer upravo je smanjenje i ukidanje poreza na dohodak za mlade najkontroverznija mjera nove runde porezne reforme u Hrvatskoj - mnogi je nazivaju diskriminatornom i protuustavnom. Otkad su 26. srpnja objavljeni detalji - ne prestaju reakcije na reformu.
Valjda jedina mjera na koju nitko nema prigovora je ukidanje poreza na plaćanje toplih obroka i smještaja zaposlenicima. Sindikati misle da je mjera populistička, da ide na ruku poslodavcima, da će napuniti džepove trgovaca i da neće povećati najmanje plaće. Slične argumente ima i oporba, misle da bi najučinkovitije bilo povisiti neoporezivi dio plaće. Izmjenama nisu oduševljeni ni poslodavci. HUP kaže da bi trebalo smanjiti porez na dohodak za sve, a ne sviđa im se ni oporezivanje slatkih pića.
I HDZ-ov partner HNS ima svoje prigovore: žele jedinstvenu stopu poreza na dohodak od 20 posto, predlažu da se oporezuje samo isplaćenadobit, ali i ukidanje PDV-a na prijevoz. No, najbolje će na kritike odgovoriti osobno ministar financija ZdravkoMarić koji nam je stigao u goste. Prije svega, jesu li mjere koje je predstavio zapravo kopiranje Poljaka?
"Nije se još rodio taj koji je svima ugodio. Što se tiče kritika, nismo jedini koji se suočavaju s problemom iseljavanja. Vidi se da se pokušava pronaći rješenja u nacionalnimzakonodavstvima. Eto, odlučili smo se poreznim ustavom na poticaj", kazao nam je Marić pa se osvrnuo na kritike koje tvrde da su mjere diskriminatorne, po nekima i protuustavne:
"Nisam ustavnopravni stručnjak, prepustit ću to njima. Ustav propisuje određene stvari, isto tako propisuje da država treba voditi posebnu skrb prema mladima, ženama, invalidima, djeci. Isto se tako može dovesti u pitanjeolakšicu za djecu prema onima koji nemaju djecu. Bit će prilike za raspravu i mislim da ćemo ostvariti dobar rezultat."
Problem je, slažu se mnogi - što onda kad netko napuni 26. godina ili 31. godinu? Plaća bi mu trebala pasti? To je penalizacija zbog dobi.
"Zaboravlja se onaj dio kad mladi imajubenefit. Pretpostavlja se da će napredovati u tim godinama, zasnovati obitelj. Svi znamo da je na početku karijere najmanja plaća", govori ministar financija.
Kritika je i da će mladi osjetiti razliku samo ako imaju plaću veću od 6000 kuna. Prema izračunu RRiF-a recimo, onaj tko ima 4000 kuna dobit će 56 kuna više. A nema puno mladih koji puno zarađuju. Očito je da se tom mjerom želi zaustaviti iseljavanje mladih. Eto, novi podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je najviše iseljenih lani, njih 45 posto, u dobi od 20 do 39 godina. Može li ih ova mjera, odnosno 600 kuna više na plaći, zadržati kod kuće?
"Bilo bi neodgovorno reći da bi to riješilo naše probleme. Već sam rekao da se kroz porezni sustav naši problemi ne mogu riješiti", smatra Marić i komentira tvrdnje sindikata i oporbe da treba povećati neoporezivi dio plaće - na 4370 kuna ili na 5000 kuna:
"To ne bi osjetilo 1,8 milijuna ljudi. To je brojka onih koji nisu u 'škarama poreza na dohodak'. Što god se promijeni u osobnom odbitku, na njih se ne dotiče. Ono što moram apostrofirati, mjere su dobrim mjerompozdravljene od strane sindikata i poslodavaca. Jer, poslodavcima smo dali mogućnost isplatiti radnicima u prosjeku mjesečno tisuću kuna i na to ne treba platiti porez ni doprinose. To je vrlo jasna poruka, signal i doprinos izvršne vlasti poslodavcima koji apeliraju na promjenu. Sad je imaju."
U prošlom krugu reformi kritiziralo ga se i prozvalo Superhikom. Sad ponovno stižu kritike o minimalnoj plaći.
"Minimalna plaća nije sastavni dio poreznog sustava, Vlada će se o njoj očitovati potkraj godine. Pogledajmo brojke Državnogzavodaza statistiku kad spominjemo usporedbu sa Superhikom. U ove tri godine prosječno su plaće porasle za 15,4 posto. A 23 posto su porasle one najniže plaće", tvrdi Marić.
Uz oporbu, koalicijski partner HNS želio bi jedinstvenu stopu poreza, ukidanje PDV-a na prijevoz...
"Želje i volje su jedno, fiskalne mogućnosti drugo. Moj tim i ja nikad nećemo Vladi predložiti nešto što će s jedne strane otvoriti prostor u poreznom prostoru, a biti u suprotnosti s ukupnom fiskalnom politikom. Sve u skladu s mogućnostima."
Ministar zdravstva MilanKujundžić zauzima se za povećanje poreza na cigarete i druge proizvode koje smatra štetnima za zdravlje, no ministar Marić s tim se ne slaže.
"Razgovarat ćemo o tome i kad je posljednji put predlagao nešto slično za duhan, cijene su porasle oko dvije kune u prosjeku i mogu potvrditi da će tako biti i ovaj put. S jedne strane, gledamo element trošarinskog sustava, ali ne možemo zanemariti činjenicu da dijelimo 1300 kilometara granice sa zemljama koje nisu u EU, a tamo su cijene jeftinije."
Dakle, potvrđuje se da će pri kraju godine cijene porasti za duhan i alkohol, ali i bezalkoholna pića. Također, odlučio je smanjiti opću stopu PDV-a, iako mnogi analitičari kažu da to nije ostvarilo rezultate u drugim zemljama. Čini se kao da je to zbog predizbornog obećanja.
"Ta mjera je izglasana otprije i vrijedit će od 1. siječnja 2020. Kad gledamo o efektima, je li dovoljno to što će se sniziti s 25 na 24 posto, vidjet ćemo. Ali, u konačnici, ako ostane više novca u džepovima poslodavaca, mogli bi ga rasporediti u zapošljavanje i rast plaća", govori ministar, a morao je komentirati i snižavanje PDV-a ugostitelja na 13 posto zbog želje premijera Andreja Plenkovića:
"Ne bih o detaljima, ne volim to."
Naravno, sad treba vidjeti hoće li se sniziti cijene u kafićima, restoranima...
"Vidjeli smo dosta ograda kod ugostitelja, ali i ako ne dođe do njih, rekli su da će doći do zapošljavanja i porasta plaća. Dakle, bit će nekakav efekt, to je najbitnije. U pravilu, kad se snizi PDV, oči su uprte u to hoće li se smanjiti cijene. U povijesti, vidjeli smo, pale bi cijene voća, povrća i mesa. Jer, treba u obzir uzeti i tržište. A tko je kriv za to... To je sastavni dio ukupnog paketa kojim smo rasteretili poslodavce i građane za deset milijardi kuna. Zato, ako su već uvedene mjere, neka se to pretoči u plaće. Idemo svi skupa stvoriti pritisak tržišta, konkurencije i svega da se efekti izmjena vide tamo gdje treba", zaključio je Marić.
