Održana je još jedna sjednica Vlade. Na dnevnom redu bila je odluka o isplati sredstava bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država te odluka o isplati namjenske pomoći bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači županije, obje radi podmirivanja dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.
U medijima je izašla informacija da su zbog svađe ministara Ivana Paladina i Ivana Malenice na čekanju su svi veći građevinski projekti.
Obratio se ministar Marić i prokomentirao kada i kako se ova inflacija može zaustaviti.
"Objavljen je podatak o godišnjoj inflaciji od 10,8 posto. Podatke za sve zemlje članice još nemamo. Kako smo i prije govorili iz mjeseca u mjesec, tijekom prve polovice godine ćemo pratiti i vidjeti trendove daljnje ubrzavanja inflacije i to se događa od siječnja do danas. Nije lako predviđati za drugu polovicu godine. Vidjeli se da i Europska središnja banka je prije nekoliko dana reagirala i najavila povećanje referentnih kamatnih stopa za 0,25 postotnih bodova u srpnju, a isto je tako najavila da će vrlo vjerojatno u rujnu ponovo ići s dizanjem kamatnih stopa međutim ostavila je otvorenu mogućnost koliko će to povećanje biti", poručio je Marić.
"To nam govori koliko je kompleksna situacija i teško je predviđati i donositi jednoznačne odluke", kazao je.
Upitan je što će država još učiniti i hoće li možda ponuditi još jedan paket mjera.
"Znate i sami, kao što je bio slučaj kod onog prvog paketa, uz to bilo je i nekoliko izdvojenih mjera i u međuvremenu prije svega za pogonska goriva. I sada govorim sve ovisi o razvoju situacije i o mogućnostima koje imamo uzimajući u obzir tržišne principe, sukladno tome ćemo dalje donositi određene odluke. Postoji jako puno inicijativa, svakodnevno stižu razni dopisi i sve to uzimamo u obzir, ali mi moramo gledati širu sliku. Pratimo što rade druge zemlje. Izjave čelnika raznih zemalja i ministara financija nisu jednoznačne. Neki pozivaju na daljnje odgovore, a neki na okolnosti i ovu vrstu neizvjesnosti", poručio je.
Kazao je da večeras idu u Luxemburg gdje se održavaju sastanci Vijeća ministara i da je za Hrvatsku osobito važno usvajanje točke o konvergencijskom izvješću, ali da će najveći dio biti posvećen pitanju inflacije.
Upitan je i potencijalnom rastu rata kredita na što je kazao da on nije primio takvu informaciju i da je to pitanje za HNB.
"Međunarodna, ali i nama bliža tržišta, proteklih dana prolaze kroz turbulentnu fazu. Prije nekoliko tjedana bila je rasprava o tome jesmo li odabrali dobar trenutak za izdavanje obveznice. Ne da smo dobar trenutak odabrali, nego najbolji mogući. Povećanje referentne kamatne stope je za 1,1 postotni bod. To je na godišnjoj razini 12,5 milijuna eura godišnje samo na jednom instrumentu, znači samo na jednoj obveznici koju smo izdali. Učinili smo dosta dobrih stvari po pitanju ublažavanja kamata i fiksiranja kamata i obveza prema bankama. Tako da svi oni koji imaju fiksirane kamate na postojeće kredite su de facto zaštićeni", izjavio je ministar Marić.
"Što se tiče kreditnih obveza, ja to ne bih dovodio to u svezu i povezivao sa slučajem švicarskog franka. Kada god govorimo o povećanju kreditnih stopa i dodatnom teretu postojećih kreditnih obveza govorimo o teškim temama", kazao je.
Javnolinijski prijevoznici pri HUP-u predlažu da karta od 70 kuna bude za sav gradski pa i međugradski prijevoz po uzoru na Njemačku. Prokomentirao je bi li to bilo rješenje da se građane usmjeri na javni gradski prijevoz.
"Takvih inicijativa stiže jako puno. Svatko gleda iz neke svoje prizme. Ništa ne odbacujemo. Sve je na stolu u ovakvim okolnostima, ali treba ostati hladne glave", kazao je.
Najkonkretnija mjera Europske središnje banke je povećanje referentne kamatne stope stoga je upitan kada očekuje da bi ta mjera mogla dati rezultat.
"Mjere monetarnih središnjih banaka, u smislu povećanja kamatnih stopa, je jedan od glavnih alata u borbi ublažavanja efekata inflacije međutim treba biti jako oprezan jer mislim da je jako važno očuvati normalno funkcioniranje gospodarstva uz opskrbne lance do razine zaposlenosti odnosno razine BDP-a. Moramo biti spremni na sve. Treba pratiti situaciju. Nema čarobnog štapića", poručio je ministar.
Kazao je da to ne znači nužno da će građani u narednim mjesecima i godinama imati sve manje u novčaniku, a cijene će biti sve veće te da će manevarski prostor za obuzdavanje smanjiti.
Što se tiče opskrbe hranom i energentima kazao je da je potrebno biti čvrsto na zemlji te da opskrba nije ugrožena, ali da je se ne smije ni isprovocirati.
Upitan je koliko je platio ljetovanje te kazao da ništa ne skriva.
"Što se tiče rezervacije smještaja na Malom Lošinju, kao što sam i puno prije nego što sam bio ministar, upravo u tim kompleksima hotela boravio. Rezervacija je napravljena i na računu ono što piše je ono što je bilo rezervirano. U međuvremenu ako dođe do nekog unaprjeđenja smještaja, to nije odluka koju sam ja tražio niti sam na tu odluku utjecao. Niti moj boravak, niti unaprjeđenje smještajne kategorije ne dovodi mene u bilo kakvu zavisnost prema tom hotelskom lancu ili bilo kojem drugom. Ja taj račun imam. Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa je otvorilo predmet", kazao je.
"Sve što će Povjerenstvo tražiti od mene ja ću dostaviti. Na računu piše ono što je originalno i rezerevirano", zaključio je.
