Po jakoj kiši komemoraciju su otvorili glumci Vili Matula i Dado Ćosić čitanjem rasnog zakona NDH-a.
Ognjen Kraus u ime organizatora naveo je da je Jasenovac najmračnije i nasramotnije mjesto hrvatske povijesti.
'NDH je jedina država na tlu Evrope bila koja je imala vlastite rasne zakone i 50 logora na svom tlu. S druge strane na tlu Hrvatske postojao je i jedna od najjačih antifašističkih pokreta na tlu Europe koji je prerastao u partizanski. Sad da se on ponovno pokušava izjednačiti s ustaškim', kazao je Krauss.
Istaknuo je da su na komemoraciji po četvrti puta sami te da jasenovačke žrtve nisu iste kao one u Bleiburgu, Teznom i Macelju jer su tamo stradala poražena ustaška i četnička vojska koja se nije htjela predati.
'O tome niko ne govori, svi govore o stradanju Hrvata', kazao je Kraus.
Pojasnio je da dok se pozdrav 'Za dom spremni' ne makne iz službene uporabe da će na komemoraciji i dalje biti sami.
'Ništa se nije promijenilo u zadnjih godinu dana. Prije dva dana održan je ustaški dernek u Splitu uz prisutnost gradskih vlasti HDZ-a i policije. Skup je zaključen pozdravom 'Za dom spremni'. Do kada, ministre policije? Da ste toliko truda upotrijebili u pregovore oko Jasenovca koliko se te za one oko komemoracije na Bleiburškom polju mi bismo danas ovdje bili skupa', rekao je Kraus.
Smatra da je vrijeme da državni vrh prijeđe s riječi na djela i da se Hrvatska mora ugledati na Njemačku kako se postaviti prema fašizmu i kako provoditi svoje zakone.
"Jasenovac nam svima treba biti lekcija"
Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović u petak je poručila da ustaški logor Jasenovac svima treba biti povijesna lekcija i osudila je to što neki političari i političke ličnosti u Hrvatskoj umanjuju odgovornost počinitelja jasenovačkih zločina, veličaju ih ili potpuno negiraju zločine iz prošlosti.
"Neki političari i političke ličnosti u Hrvatskoj umanjuju odgovornost počinitelja zločina, veličaju ih ili potpuno negiraju zločine iz prošlosti. Povijest Jasenovca vrlo jasno pokazuje zašto je to opasan put. Ne bi trebalo biti prostora za povijesni revizionizam u današnjoj Europi", rekla je Mijatović koja danas sudjeluje na komemoraciji u Jasenovcu.
Povjerenica za ljudska prava VE smatra da je poricanje holokausta, genocida i ratnih zločina ozbiljan problem Europe i da u tome političari igraju ključnu ulogu i ne bi smjeli propagirati neistine o zločinima.
"Trebamo promovirati učenje povijesti temeljeno na istini, poštovanju prema žrtvama i otvorenom dijalogu o zločinima iz prošlosti. Trebamo aktivno odbaciti mržnju i nasilju koje je uzrokovalo toliko patnje na našem kontinentu. Jasenovac nam svima treba biti lekcija. Ne smijemo dopustiti da se slične ljudske tragedije ponove", kazala je.
"Više od 80 tisuća ljudi brutalno je ubijeno u Jasenovcu. Ovo je mjesto duboke boli i simbola katastrofalnih posljedica neobuzdanog nacionalizma i mržnje", naglasila je Mijatović.
"Danas želim odati počast žrtvama tih zločina, izraziti solidarnost sa svima onima koji će pamtiti te tragične događaje dok su živi i podržati one koji se neumorno bore za poštovanje i dostojanstvo ljudi koji su izgubili svoj život u ovom strašnom mjestu" poručila je.
"Trebamo biti snažniji i glasniji od onih koji poriču i manipuliraju istinom o tome što se ovdje dogodilo", rekla je.
U Jasenovcu krenula kolona sjećanja manjinskih udruga i antifašista
U Spomen području Jasenovac u petak je počela komemoracija u znak sjećanja na na proboj jasenovačkih logoraša, u organizaciji manjinskih udruga i antifašista koji četvrtu godinu zaredom odaju počast ustaškim žrtvama odvojeno od službene državne svečanosti.
Komemoracija je počela okupljanjem sudionika kolone sjećanja kod Memorijalnog muzeja Spomen područja Jasenovac, u organizaciji Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, Srpskog narodnog vijeća, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i Saveza Roma “Kali Sara”, odnosno udruga manjina iz čijih je redova bilo najviše žrtava u ustaškom logoru.
Iako je bilo naznaka da bi se ove godine mogla održati jedinstvena službena komemoracija, manjinske udruge i antifašisti odustali su od te ideje te će i ove godine bojkotirati državnu komemoraciju s obrazloženjem da se Vlada nedovoljno snažno protivi povijesnom revizionizmu i negaciji strašnih događaja u Jasenovcu.
Na današnju komemoraciju očekuje se dolazak oko dvije tisuće ljudi, najavljen je dolazak predsjednika SABA-a Franje Habulina, predsjednika Koordinacije židovskih općina Ognjena Krausa, predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupavca i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, a pridružit će im se i izaslanstvo SDP-a na čelu s predsjednikom Davorom Bernardićem.
Službena državna komemoracija održat će se u nedjelju, 14. travnja, tako da nitko iz državnog vrha nije najavio svoj dolazak na komemoraciju koju organiziraju manjine i antifašisti.
Tim povodom predsjednik SNV-a Milorad Pupovac obratio se javnosti putem facebooka, istaknuvši da su svi dobro došli, te zamolio stranke da komemoraciju ne koriste kao dio kampanje za europske izbore, s obzirom da je SDP najavio dolazak svojih kandidata s izborne liste.
"Nadamo se da nitko neće slijedi medijsku objavu SDP u kojoj uz najavu dolaska njegova predsjednika s delegacijom ističu i kandidate za predstojeće evropske izbore. Molimo sve da imaju na umu da oni kojih se sjećamo nisu imali mogućnost izbora, ne samo između stranaka već ni između života i smrti", napisao je na facebooku Pupovac.
Koncentracijski logor Jasenovac bio je najveći i najozloglašeniji logor u NDH, koje su ustaše su počele uspostavljati ubrzo nakon dolaska na vlast za neprijatelje države definirane rasnim zakonima po uzoru na nacističku Njemačku.
Komemoracija se održava u povodu pokušaja proboja iz logora, koji su organizirali preostali zatvorenici logora 22. travnja 1945. godine. Oko 600 muškaraca iz logora Ciglana pokušalo je proboj, od kojih su preživjela 92 zatočenika. Isti dan započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 167 spasilo ih se samo 11, ističe se na mrežnih stranicama JUSP-a.
Po podacima Spomen područja Jasenovac, do sada je u logoru utvrđeno imenom i prezimenom 83.145 žrtava Srba, Židova, Roma, Hrvata i osoba drugih nacionalnosti, a u muzeju procjenjuju da je konačni broj žrtava vjerojatno oko 100.000. Službena statistika bivše SFRJ isticala je brojku od 700.000 žrtava.
Manjine i antifašisti i ove godine na odvojenoj komemoraciji u Jasenovcu
Komemoraciju Dana proboja logoraša u Jasenovcu organiziraju u petak udruge manjina i antifašista na mjestu najvećeg logora smrti za vrijeme Drugog svjetskog rata na području NDH.
Udruge i ove godine, četvrti put zaredom, organiziraju komemoraciju mimo službene Vladine svečanosti koja je najavljena za dva dana, u nedjelju, s obrazloženjem da se Vlada nedovoljno snažno protivi povijesnom revizionizmu i negacionizmu strašnih događaja u Jasenovcu.
Komemoracije organiziraju Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH), Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj, Srpsko narodno vijeće (SNV) i Savez Roma u Hrvatskoj "Kali Sara“.
Predsjednik koordinacije Židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus najavio je u drugoj polovici ožujka kako neće zajedno s vladom ići na komemoraciju žrtvama ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac.
"Ništa se nije promijenilo u godinu dana, ništa novoga se nije dogodilo", kazao je Kraus pozvavši se na povijesni revizionizam, vladin odnos prema ustaškom pozdravu Za dom spremni.
"Postoji želja da se bude zajedno, ali i argumenti protiv toga", kazao je dodavši da bi zajednička komemoracija bila korisna.
Potom je saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi izjavio kako se zalaže da ove godine bude jedna zajednička komemoracija u Jasenovcu, ali da će i ove godine biti dvije.
SNV se pridružio odluci manjina a njihov predsjednik Milorad Pupovac kazao je da su "nasrtaji na ustavne i demokratske vrijednosti od strane ekstremnih desnih, historijski poraženih snaga u Hrvatskoj u proteklih godinu dana postali presnažni i suviše su se raširili u političkom i javnom prostoru".
On je optužio Hrvatski sabor, kao pokrovitelja komemorativnih skupova u Jasenovcu i u Bleiburgu za nejednak odnos prema odavanjima počasti žrtvama ta dva skupa.
Odluci se priklonilo i Predsjedništvo SABA RH.
Na komemoraciji su najavljeni predsjednik SABA-a Franjo Habulin, predsjednik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus, predsjednik SNV-a saborski zastupnik Milorad Pupavac i saborski zastupnik Vejko Kajtazi, te izaslanstvo SDP-a na čelu s predsjednikom Davorom Bernardićem.
Najveći i najozloglašeniji u sustavu logora u NDH
Koncentracijski logor Jasenovac bio je najveći i najozloglašeniji logor u NDH, koje su ustaše su počele uspostavljati ubrzo nakon dolaska na vlast za neprijatelje države definirane rasnim zakonima po uzoru na nacističku Njemačku. Neki su logori djelovali više kao tranzitni logori poput Danice i Gospića, dok su u drugima, kao što su Jadovno i Slana na otoku Pagu, bile zatočene tisuće žrtava.
Jasenovac je osnovan u ljeto 1941. godine. Sastojao se od niza logorskih jedinica duž rijeke Save: Bročice, Krapje, Stara Gradiška i Opeka, koja je mjesto trenutne memorijalne lokacije.
Logor je djelovao kao radni i kao logor smrti, iako revizionistički povjesničari pokušavaju zanijekati masovna ubojstva koja su se u njemu dogodila, kazao je povjesničar Vjeran Pavlaković.
Prema podacima Spomen područja Jasenovac, do sada je u logoru utvrđeno imenom i prezimenom 83.145 žrtava Srba, Židova, Roma, Hrvata i osoba drugih nacionalnosti, a u muzeju procjenjuju da je konačni broj žrtava vjerojatno oko 100.000. Jugoslavenska službena statistika isticala je brojku od 700.000 žrtava.
Komemoracija se održava u povodu pokušaja proboja iz logora, koji su organizirali preostali zatvorenici logora 22. travnja 1945. godine. Oko 600 muškaraca iz logora Ciglana pokušalo je proboj, od kojih su preživjela 92 zatočenika. Isti dan započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 167 spasilo ih se samo 11, ističe se na mrežnih stranicama JUSP-a.
Za razliku od Auschwitza, Dachaua ili drugih nekadašnjih koncentracijskih logora, Spomen-područje Jasenovac nema autentične građevine jer su one uništene, pa se komemoracije odvijaju pod velikim spomenikom Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića, završenim 1966.
Spomen područje Jasenovac osnovano je 1969. godine, kao i muzej. Spomen-područje uključivalo je Donju Gradinu, mjesto brojnih masovnih grobnica koji se nalazi na desnoj obali Save, na području BiH.
Slaba posjećenost škola Spomen području
Za vrijeme Domovinskog rata spomen mjesto zauzele su pobunjeničke srpske snage, koje su oštetile muzej i uklonile sadržaje koje su 2001. godine vratili uz pomoć Memorijalnog muzeja holokausta is SAD-a. Nova stalna izložba u muzeju otvorena je 2006. godine. Komemoracije su nastavljene 1996. godine, kada je tijekom ljeta predsjednik Franjo Tuđman posjetio spomen područje.
Godine 2002. godine komemoracija dobija veću važnost u javnosti sudjelovanjem premijera Ivice Račana. Sljedeće godine predsjednik Stjepan Mesić uspostavio je praksu da predsjednik sudjeluje komemoraciji koja je trajala do 2015. godine, kada je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlučila položiti vijenac u dane prije službenog obilježavanja, ističe povjesničar Vjeran Pavlaković.
Komemoracija započinje okupljanjem u muzeju, a potom kolona prolazi pokraj zemljanih gomila i ribnjaka koji simboliziraju grobnice i položaje logorskih zgrada prema kripti pod spomenikom Kameni cvijet.
Političari ili njihovi izaslanici održavaju govore u sjeni spomenika, nakon čega slijedi pjevanje zbora, čitanje svjedočenja zarobljenika i kratke komemoracije vjerskih zajednica.
Povjesničari i predstavnici manjina česti ukazuju i na slabu posjećenost Spomen područja Jasenovac. Prema službenim podacima u 2018. godini posjetilo ga je ukupno 16.066 osoba, od kojih 58 posto iz inozemstva. Također, posjetile su ga 124 organizirane grupe, od kojih je tek petina bila iz Hrvatske, među kojima su bile 34 školske grupe, od kojih 15 iz Hrvatske i 19 iz inozemstva.
Prigodna svečanost u Spomen području Jasenovac pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora održat će se u nedjelju, 14. travnja.
