Sugovornici iz Banskih dvora spominju tri grupe razloga zbog kojih bi se išlo na odgodu. Administrativne, jer je riječ o zahtjevnom poslu koji treba odraditi u kratkom roku. Drugi je razlog politički, jer bi oporezivanje imovine uoči lokalnih izbora moglo utjecati na izborni rezultat vladajuće koalicije, premda bi lokalne jedinice imale od tog zakona najveću korist. Treći je razlog ekonomski, oporezivanje imovine u jeku duboke krize i depresije dodatno bi smanjilo potrošnju građana i usporilo oporavak.
Ministar financija Slavko Linić i dalje tvrdi da primjena zakona može početi od siječnja iduće godine iako nije objavio nikakvu radnu verziju zakona, a dva su mjeseca do kraja godine. Iskustva drugih država koje su uvodila porez na imovinu pokazuje da je primjena zakona od 2014. preambiciozan rok.
Nakon što je javno objavljen prijedlog teksta zakona, Slovenija se, na primjer, tri godine pripremala za oporezivanje imovine i nekretnina, uspostavila je javnu evidenciju svih nekretnina u svom geodetskom uredu još sredinom 2010., uvela programe uz čiju se pomoć može izračunati vrijednost svake nekretnine, dostavila te izračune svim građanima, uvažila njihove primjedbe i na kraju su ipak odustali od masovnog oporezivanja imovine.
Slovenci su u rujnu objavili da će za početak – sljedeće dvije godine – porez plaćati samo tisuću najbogatijih Slovenaca, za koje su otkrili da su vlasnicu 45 tisuća nekretnina vrijednijih od milijun eura, piše Večernji list.
Vlasničke knjige u Hrvatskoj tek treba uvezati, ali i odlučiti što će se uzeti kao početna vrijednost imovine i prema kojoj će se metodi ona procjenjivati. Zasad je tek riješeno da se kao pomoćni alat pri izračunu vrijednosti koristiti CAMA metoda, kompjutorski sustav masovne procjene vrijednosti nekretnina.
