To je ujedno i glavni zaključak kolovoškog ispitivanja političkih preferencija u Hrvatskoj. Lijeva koalicija bilježi izbor od 37,4 posto (prema prošlomjesečnih 38 posto), a sada vladajuća koalicija 25 posto (zbroj koju dobiva lista HDZ-DC 20,5 posto i HSS samostalno dobiva 4,5 posto) prema prošlomjesečnih 21,5 posto (koje je dobivala zajednička lista HDZ-HSS-DC).
Zanimljivo je pratiti i rezultate ove dvije koalicije od početka godine: lijeva je koalicija izgubila 4,2 postotna poena, a vladajuća 2,5 postotka.
Preferencije izbornih lista s koalicijama pokazuje kako su sve ostale stranačke i nezavisne liste ispod izbornog praga. Najbliže su mu se približile HSS (4,5 posto) i lista Hrvatski laburisti (4,3 posto).
Tri stranke iznad izbornog praga
U stranačkim preferencijama SDP i HDZ su na vrhu ljestvice političkih stranaka s izraženijom prednošću SDP-a. Osim ove dvije stranke, još samo jedna prelaze izborni prag na nacionalnoj razini (HNS). Najveća opozicijska stranka SDP i dalje je vodeća politička stranka u zemlji s izborom 28,1 posto građana (prema srpanjskih 27,9 posto). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 20,1 posto (18,4 posto prije mjesec dana).
Predsjednik Ivo Josipović s ovomjesečnih 43,3 posto izbora najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se guverner Željko Rohatinski koji je najpozitivniji za 10,7 posto građana. Slijede lideri dviju vodećih stranaka u zemlji: Jadranka Kosor je na trećem mjestu s izborom od 6,9 posto (u srpnju 6,6 posto), dok je četvrti Zoran Milanović s izborom od 5,4% posto(5,2 posto u srpnju).
Sanader dvije godine dominira listom negativaca
Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje 'vrlo uvjerljiv' i sa zamjetnom prednošću u odnosu na sve druge političare. Taj njegov primat traje od abdikacije s vlasti, odnosno već preko dvije godine. Ovaj je mjesec Sanader najnegativniji političar za 28,8 posto ispitanika. Na drugom je mjestu premijerka Kosor s izborom od 17,5 posto (prema 17,4 posto), dok je Vladimir Šeks s 11,6 posto na trećem mjestu.
Vlada RH za svoj rad u ovomjesečnom istraživanju bilježi nešto slabiju potporu od prošlomjesečne (netom nakon završetka pregovora o članstvu). Vlada bilježi potporu za svoj rad među 21,4 posto građana/ki (prije mjesec dana 22,1 posto), dok 61,5 posto je ne podržava (prema prošlomjesečnih 60,3 posto).
Vladi loša ocjena čak i od onih koji su u Vladi
Niska razina potpore politici Vlade vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinog rada (svega 2,23; doduše to je i najviša ocjena još od studenog prošle godine). Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a (3,55), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju svega 2,18. Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (Laburisti 1,97; HNS 1,94; SDP 1,94; HDSSB 1,75).
Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. I u ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio češći izbor. Nakon prošlomjesečnih 40 posto čelnik lijeve koalicije u kolovoškom je istraživanju izbor u 40,4 posto slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke ovaj mjesec zaustavio na 27,1 posto (prije mjesec dana 27,9 posto). Da su oboje loši kandidati smatra 25,7 posto građana.
Vezani članci:
arti-201107250971006 arti-201107130590006 arti-201106270679006
