U političke vode ulazi i još jedan ugledni liječnik: bivši ravnatelj Klinike za dječje bolesti u Zagrebu, ali i liječnik hrvatske nogometne reprezentacije Zoran Bathijarević. On je u prijelaznom roku kupljen kao veliko pojačanje Amsterdamske koalicije za Europski parlament.
Bathijarević je u RTL Direktu otkrio što ga je nagnalo da se bavi politikom. "Moram reći kad mi je prišao Krešo Beljak s tom idejom da mi se priča učinila dobra. Najviše mi se pozitivnim učinila činjenica da nisu zahtjevali od mene da uđem uz stranku. Ulazim na listu kao nestranački, to je s druge strane neuobičajeno za hrvatsku politiku da se nestranački kandidat istakne kao jedan od prvih na listi.
Ja sam jedan od prva tri na listi i među prvima, ako ne i prvi s HSS-ove listi. Što me nagnalo na ovo? Medicina je humana i humanistička djelanost, nije samo biološka mada je većina našeg posla biološkog. Ona je sama po sebi humanistička i zbog toga me ne čudi poriv liječnika i kroz politiku. Kroz povijest je bilo puno liječnika, s ovih prostora jedan od najistaknutijih je Andrija Štampar koji je djelovao javno zdravstveno, po čijim vizijama se danas kreiraju svjetski sustavi.
'Zdravstveni sustav je skup jer ima masu gubitaka'
Mislim da je javno zdravstveno djelovanje također politika. Bavit ću se onime što znam. To su problemi u zdravstvu. Druga stvar, ne mislim se baviti tuzemnim politikanstvima. Stojim iza toga što sam rekao da je unutarnja politika prljava. Trenutno govorimo o izborima za Europski parlament i ne treba razmišljati na način što tu napraviti, nego što čovjek može napraviti tamo da pomogne Hrvatskoj ali i cijeloj široj Europi", tvrdi Bahtijarević.
Na pitanje zašto je zdravstveni sustav toliko skup, a izaziva tolko nezadovoljstva, Bahtijarević odgovara kako je to izuzetno teško pitanje koje nema jednoznačnog odgovora.
"On je skup jer u njemu ima masu gubitaka. Zakidati na tim gubicima izazvat će emotivne rekacije. Ne čude me priče zašto su liječnici i zdravstveno osoblje na meti. To je još jedan od povoda mojoj odluci. Definitivno recimo ovo što se dogodilo u klinici Fran Mihaljević, u jednoj od najvećih hrvatskih bolnica, ponukalo me da pristanem na ponudu i da se aktiviram.
Da budem glas svojih kolega, medicinskog sestara i ostalog zdravstvenog osoblja koji su na dnevnoj bazi izloženi neprimjerenim, a vidjeli smo na Jordanovcu i fizičkim napadima. Zdravstveni sustav Hrvatske počiva na ljudima koji su podložni nesavršenostima.
'Želim da djeca imaju kvalitetu skrbi kao u Njemačkoj'
U našoj nesavršenosti mi savršeno funkcioniramo i naš sustav počiva na individualnim naporima pojedinaca koji na uštrb vlastitog zdravlja pregledavaju u užasnim teškim tehnološkim i tehničkim uvjetima. Sami pregledavaju po 40, 50 posto više pacijenata nego što bi smjeli, ostaju i rade prije dežurstva, iz dežurstva rade stvari koje će im kasnije, ako dođe do problema, predbacivati i za koje mogu i zakonski odgovarati", tvrdi Bahtijarević.
Na primjeru privatne poliklinike koja je za dijagnostički uređaj platila 3 tisuće eura, a državna bolnica takav uređaj kupuje po 5 tisuća eura, nametnulo se pitanje jesu li javne nabave u zdravstvu zapravo samo javne prevare.
Bahtijarević tvrdi da dok je bio ravnatelj bolnice, javna nabava je uvijek bila transparentna i nije bilo prevare. "Dobivali smo uređaje po cijeni najeftinijoj kojoj smo mogli dobiti. O javnoj nabavi bi se knjige dale napisati, no to ne treba biti predmet ovog razgovora.
Predmet kampanje za Europski parlament je što čovjek može napraviti u Europi. Ako su naši europarlamentarci, na čemu im čestitam, trudom postigli da možemo kupiti istu kvalitetu detrdženta kao u Njemačkoj, želim pokrenuti postupak da naša djeca imaju istu kvalitetu skrbi koju imaju u Njemačkoj, ali i djeca Rumunjske, Bugarske, Grčke, Poljske, Češke...", tvrdi Bahtijarević.
'Naći ćemo se u krizi liječništva'
Osvrnuo se i na informacije o ogromnim razmjerima odlaska liječnika iz Hrvatske u inozemstvo, na što upozorava i Liječnička komora upozorava tvrdeći da je to nešto alarmantno i da treba hitno povećati plaće liječnicima te na statistike koje pokazuju da je to zanemariv broj i da Hrvatska ima sasvim solidan broj liječnika po glavi stanovnika.
"Daleko od toga da ih imamo dovoljno. Naći ćemo se u krizi liječništva. Nedavno smo čitali da 500 liječnika odlazi u mirovinu i to će trebati nadopuniti. Nije tajna da pojedini krajevi godinama raspisuju natječaje koje ne mogu popuniti, a mislim da je prvenstveno stvar u uvjetima.
S jedne strane moramo se pomiriti s činjenicom da smo dio Europe i da je ono tržište rada i da ćemo morati početi razmišljati na način na koji Amerikanci razmišljaju stoljećima: ako ste završili u New Yorku ne znači da ćete tamo raditi cijeli život. S druge strane rekao bih da nije financijski interes prvi interes odlaska. Svi kolege odlaze zbog uvjeta na poslu i atmosfere", kazao je.
Na pitanje tko će se brinuti o reprezentaciji sada kada ulazi politiku, Bahtijarević tvrdi kako oko zaključaka ne treba prenagljivati već prvo treba skupiti dovoljno glasova. "Neću biti razočaran ako to ne skupim jer će mi ovi mjeseci dati priliku da kažem neke stvari u interesu kolega, medicinskih sestara i ljudi s kojima radim, interesu djece, izgradnji nove dječje bolnice i financiranju dječje medicine koja nije onakva kako bi trebala biti ne samo u Hrvatskoj, nego cijeloj Europi. Ne mislim se pretvoriti u kritikanta, nego mislim pokušati biti konstruktivan, a ja se toplo nadam da će na kraju moj glas biti glas razuma", zaključuje Bahtijarević.
