I 2015. bila je puna prizora prometnih nesreća. No prvi put od 2008. prekinut je trend kontinuiranog smanjenja broja poginulih.
U prometu je lani poginulo 348 ljudi, 40 više nego 2014. Ono što posebno zabrinjava je da se broj poginulih na biciklima udvostručio.
Iz policije poručuju da situacija nije alarmantna, uzme li se u obzir da je 2008. bilo dvostruko više poginulih. No ističu da je prometna kultura i dalje na niskoj razini, osobito po pitanju nekorištenja pojasa na stražnjem sjedalu.
"Mi vrlo često imamo prometne nesreće u Hrvatskoj gdje recimo automobil sleti s kolnika, dvije osobe koje su bile vezane imaju lakše ozljede, a treća osoba koja je putnik pogine jer nije bio vezan", kaže Miron Huljak iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije.
Uz to, vozači zbog krize štede na održavanju vozila pa je gotovo svako četvrto lani na tehničkom pregledu bilo - neispravno. Najčešće se radilo o svjetlima i kočnicama.
"To je i najbitniji element na vozilu, znači da se vozilo koje se kreće može zaustaviti", upozorava Luka Dorić iz Centra za vozila.
A nezaustavljivo raste i prosječna starost vozila, koja također pridonosi povećanom broju nesreća. U samo godinu dana ostarjeli su pola godine i zaustavili se na 13 i pol.
"To je dosta velik porast. A tome su najviše pridonijeli pad prodaje novih vozila i veliki porast uvoza rabljenih vozila", kaže Dorić.
Koja su u prosjeku stara - 8 i pol godina. I dok je prije krize broj rabljenih auta naprema novima bio 15 posto, sada se popeo čak na 55 posto!
"Da bi se značajnije osjetili promjenu starosti i strukture voznog parka, bi morala značajnije porasti prodaja novih ili uvoz novijih rabljenih vozila", objašnjava direktor agencije Promocija plus Agan Begić.
Konkretnije, trebalo bi se prodati najmanje 60 tisuća novih auta, dvostruko više nego lani. Većoj smrtnosti u prometnim nesrećama pridonosi i loša cestovna infrastruktura.
"Nažalost, nesreće poput one u Istri kada su stradale dvije mlade osobe zato što su nakon izlijetanja udarile u drvo pokazuju koliko Hrvatska ne isupnjava norme Eurorapa. Dakle, to je norma koju propisuje Europska komisija koja kaže da cesta treba opraštati greške", pojašnjava prometni stručnjak Željko Marušić.
Pa je tako ove godine umjesto očekivanih 7,5 poginulih na 100 tisuća stanovnika taj broj narastao na 8,1.
