Vladajući su optimistični, a oporba na vladine proračune i predviđanja ne gleda blagonaklono. U oporbi smatraju da Vlada gleda kroz ružičaste naočale.
''Današnja rasprava o rebalansu je pokazala dva utjecaja: utjecaj koronakrize i utjecaj lockdowna. Vidljivo je da je minus 30 milijardi kuna i da to nije sve prikazano. Nije prikazano još oko 5 milijardi kuna duga za zdravstveni sustav'', kazao je saborski zastupnik Boris Lalovac.
Tvrdi kako prema izvještajima su dugovi veledrogerijama pet milijardi, a rebalansom je osigurana milijarda i pol. Lalovac navodi i ovrhe liječnika za njihov prekovremeni rad u iznosu od milijardu i pol kuna.
''Mislim da je to još jedan mač koji visi nad glavom i za proračun i za sustav zdravstva. Proračun se oslanja samo na gospodarski rast i to na rastu osobne potrošnje i rastu investicija. Osobnu potrošnja vlada misli poticati poreznom reformom, a investicije misle poticati EU sredstvima. Mi smo danas zatražili katalog investicija. U što će se ulagati? Koji su to industrije?'', pojasnio je Lalovac.
Lalovca zanima hoće li se tim investicijama mijenjati struktura ekonomije, jer 60 do 70 posto je uslužna djelatnost. A tim investicijama, kazao je Lalovac, investicija strukture se može promijeniti.
''Najviše sve ovisi o potrošnji građana. To je ono što će biti veliki izazov. Potrošnja stagnira. U maloprodaji građani kupuju samo najosnovnije potrepštine. Boje se za svoja radna mjesta. Boje se niskih primanja. Ne možemo zaboraviti da BDP čini 60 posto potrošnja građana'', rekao je bivši ministar.
Pojavio se disbalans između onog što previđa Europska komisija i onog što predviđa Vlada.
''Bili smo iznenađeni. Vidimo da je Vlada stavila manje projekcije, ali važno je uočiti kako je Komisija stavila niži deficit. Tako da mislim da su kvalitetniji Vladini podaci'', rekao je Lalovac.
Oporba nije zadovoljna predstavljenom poreznom reformom. Vlada planira poticati potrošnju kroz smanjivanje poreznih stopa.
''Građanin koji ima 5 tisuća kuna plaću. Vlada će poreznim izmjenama povećati njegov dohodak za 50 kuna, a onaj koji ima 20 tisuća kuna, Vlada će mu povećati za 1000 kuna. SDP predlaže drugi model. To je model u kojem onaj koji ima 5000 kuna, a mu se poveća plaća za 250 kuna. Isto toliko da se poveća i onom s 20 000 kuna'', izjavio je Lalovac.
Taj model se temelji na poticanju potrošnje. Lalovac tvrdi da Vladin model potiče štednju bogatijih. To, tvrdi Lalovac, pokazuju sva istraživanja.
''Porez na nekretnine sigurno će se u budućnost otvoriti jer 30 milijuna godišnje košta zdravstvo. Kroz sustav doprinosa, osnovnog i kroz trošarine Vlada osigurana zdravstvu 27 i pol milijardi kuna. Svake godine nedostaje dvije i pol milijarde kuna. Ta rupa se može zatvoriti ili na rashodovnoj strani, a to više ne možemo dirati. Jedini način je sanirati kroz prihodovnu stranu. Ali ne kroz nekretnine u kojima građani žive, nego od viška nekretnina'', kazao je Lalovac.
