Počela je obnova labinske velebne dizalice koja je rudare prije pola stoljeća spuštala u rudnike. Ispod Labina, naime, postoji pola milijuna četvornih metara napuštenih hala i tunela u kojima je prije gotovo 30 godina udruga Labin Art Express zamislila cijeli podzemni grad. Projekt koji je djelovao kao čista utopija uskoro bi mogao postati stvarnost.
Koliko je rudarstvo obilježilo Labin, zorno dočarava replika rudnika u realnoj veličini u Labinskom muzeju. Za brojne rudarske obitelji pokraj Labina izgrađen je i najmlađihrvatski grad, Raša, koji je lani navršio osamdeset godina.
"To znači, radilo je otprilike više od deset tisuća radnika. Ne samo rudara nego svih struka", rekao je Josip Štemberg, posljednji upravitelj rudnika Tupljak.
Procjenjuje se da je iskopano ugljena u vrijednosti većoj od četiri milijarde američkih dolara do konačnog zatvaranja rudnika sedamdesetih godina 20. stoljeća. U napuštenom rudniku devedesetih su godina mladi labinski umjetnici zamislili nezamislivo - podzemni grad ispod samog Labina.
"To je umjetnička utopija Labin Art Express, čiji je glavni cilj da se izgradi grad ispod zemlje, ali ne samo grad nego i svojevrsno podzemno društvo kao umjetničko djelo", ističe Dean Zahtila, predsjednik udruge Labin Art Express 21.
Umjetnici su potom nagovorili Istarsku županiju da izradi studiju tehničke izvedivosti koja je pokazala da je ideja zapravo ostvariva. A nedavno je Grad Labin osigurao europska sredstva za prvi veliki korak na tom putu. Obnovu glavnog dizala, takozvanog "šohta".
"Koliko god je možda prije dvadesetak godina ta ideja djelovala dosta utopijski, zahvaljujući ovih dva i pol milijuna kuna sredstava Europske unije, radovi su počeli u šestom mjesecu, a završavaju do kraja godine, to više nije utopija, to je realnost", kaže Valter Glavičić, gradonačelnik Labina.
U prvoj fazi projekta 50 tisuća četvornih metara površine bilo bi namijenjeno javnim, komercijalnim ikulturnim sadržajima koji bi se od Labina prostirali do Plomina, Raše i Rapca.
"I ti tuneli spajaju sva tri grada. Znači, cijela ideja grada pod zemljom je spojiti bivšu Labinštinu u jedan grad, kao što je nekad bila", pojašnjava Zahtila.
Koliko ovakav projekt može koristiti Labinu, pokazuje sličan primjer bivšega rudnika soli Turda u Rumunjskoj koji danas ostvaruje više od pola milijuna posjeta na godinu, na deset puta manjem prostoru od onoga kojim raspolaže Labin.
