Sutra će se sastati Vijeće za obranu RH te nakon prezentacije četiriju pristiglih ponuda za kupnju borbenih zrakoplova kojima bi se obnovila borbena eskadrila domaćeg zrakoplovstva, donijeti preporuku Vladi RH koja treba donijeti konačnu odluku.
Vijeće za obranu preporučit će Vladi donošenje odluke o sklapanju ugovora s Državom Izrael o kupnji 12 rabljenih borbenih aviona F-16 Barak, piše Jutarnji list donoseći takav zaključak nakon više razgovora s visokim državnim dužnosnicima. Pritom se ne očekuju ikakvi disonantni tonovi.
Ponuda Izraela ocijenjena najpovoljnijom
U Uredu predsjednice Republike smatraju da je izraelska ponuda trenutačno najpovoljnija i s financijskog i sa strateškog stajališta, piše Jutarnji, a isti stav zastupa i ministar obrane Damir Krstičević. Stoga se ne očekuje da bi se premijer Andrej Plenković suprotstavio njihovim mišljenjima, tim više što je i stručno povjerenstvo MORH-a u svojoj analizi također ocijenilo ponudu Izraela kao najpovoljniju.
Svejedno će na sjednici Vijeća za obranu uz izraelsku biti predstavljene i preostale tri ponude - američka, grčka i švedska - s tim da preporuka Vijeća nije obvezujuća za Vladu.
Izrael je Hrvatskoj ponudio 12 moderniziranih borbenih aviona F-16 Barak s naoružanjem po cijeni od oko 500 milijuna dolara. Uz avione, Izrael je u paketu ponudio i dva simulatora i borbenu obuku pilota, a sve uz jamstvo izraelske države. Izraelskoj ponudi glavna je konkurencija ponuda švedskog SAAB-a s novim avionima JAS 39 Gripen po cijeni od 700 milijuna eura. S tim da švedski avioni nisu opremljeni naoružanjem. Osim toga, za tu ponudu jamstvo nije dala država Švedska već samo proizvođač, SAAB, iako u toj tvrtki tvrde da država stoji iza njihove ponude.
Proizvedeni potkraj 80-ih, ali nisu "stare kante"
U strateškom smislu, državni vrh smatra, kako piše Jutarnji list, da je za Hrvatsku bolje strateško vezanje s Izraelom, a time i daljnje jačanje veza sa SAD-om. Povrh toga, Hrvatska je od Izraela dobila pisano uvjerenje da ponuda ne sadrži i skrivene troškove, a iz SAD-a je stigla potvrda da su spomenuti borbeni avioni F-16 Barak kvalitetni, a oprema u njima kompatibilna sa standardima NATO-a.
Visoki dužnosnici kazali su za Jutarnji list da izraelski avioni nisu "stare kante" iako su proizvedeni još potkraj 1980-ih. U međuvremenu su posve modernizirani, iako je teško reći koliki će biti trošak njihove eksploatacije u sljedećih 30 godina.
Nakon što Vijeće za obranu sutra da neobvezujuću preporuku, još se ne zna kada će Vlada donijeti službenu odluku i potpisati ugovor s ponuditeljem. Ministar obrane više je puta kazao da bi prva dva borbena aviona trebala stići 2020. godine, a preostalih deset do 2022. godine.
Do tada se Ratno zrakoplovstvo mora osloniti na osam preostalih borbenih aviona, premda su zapravo ispravna i za nadzor zračnog prostora sposobna samo dva.
