Ministar zdravstva Milan Kujundžić potvrdio je u ponedjeljak da je u tijeku osnivanje Fonda za inovativne lijekove, koji će omogućiti da inovativni lijekovi budu dostupni što većem broju pacijenata u Hrvatskoj, pa tako i djeci oboljeloj od spinalne mišićne atrofije, čiji su roditelji proteklih dana prosvjedovali pred Vladom tražeći da im se odobri lijek Spinraza.
Fond se osniva pri Ministarstvu financija za svaku skupinu bolesnika, odnosno podskupinu lijekova. Sredstva će moći prikupljati uplatama pojedinaca, pravnih osoba i putem humanitarnih akcija, a Vlada će sa svoje strane pridonijeti istim iznosom koliko će se prikupiti kroz donacije, izjavio je Kujundžić na okruglom stolu Zbora zdravstvenih i medicinskih novinara Hrvatskog novinarskog društva na temu "Mogu li svi dobiti skupe lijekove? Od Spinraze do drugih inovativnih lijekova".
Kad je riječ o Spinrazi, novom lijeku za spinalnu mišićnu atrofiju, čija jedna doza stoji čak 640.000 kuna, on je dosad odobren za dvoje djece mlađe od 6 mjeseci s tipom 1 bolesti, koji se smatra najtežim.
Lijek za sve - milijardu kuna
Prošloga tjedna na Markovu trgu održan je prosvjed udruge Kolibrići, koja okuplja roditelje djece s tom bolešću. Oni traže da se osigura dostupnost lijeka za svu oboljelu djecu, njih 39-ero različite dobi.
Premijer Andrej Plenković tada ima je obećao je da će dobiti lijek, a ministar Kujundžić treba osmisliti plan za to i na temelju medicinske dokumentacije osigurati lijek.
Kujundžić je rekao kako bi bilo idealno kada bi se lijek mogao dati svima, međutim radi se o milijardu kuna. S tolikim sredstvima sada se financira deset akutnih bolnica, pa bi drugi pacijenti bili zakinuti za medicinsku skrb. Stoga se ovaj slučaj ne treba promatrati izolirano već u odnosu na druge skupine bolesnika, kazao je.
Pedijatar Ivan Lehman iz Zavoda za neuropedijatriju KBC-a Zagreb, koji se bavi liječenjem nasljednih neuromišićnih bolesti, iznio je stajalište struke po kojemu Spinraza treba biti dostupna svim bolesnicima sa spinalnom mišićnom atrofijom, i djeci i odraslima, kojih trenutno u Hrvatskoj ima pedesetak. No, zasad su kliničke studije pokazale da bi terapija mogla biti najučinkovitija kod najmlađe djece.
Istraživanja provedena u Europi i Americi u kojima je sudjelovalo 121 dijete, oko 6 mjeseci starosti, pokazala su da je u 51 posto slučajeva Spinraza ublažila bolest, ali dosad nije zabilježen ni jedan slučaj izlječenja već samo prelazak u blažu fazu bolesti, rekao je Lehman.
Stoga zaključuje da je prerano govoriti o kliničkom odgovoru na taj lijek, no podsjetio je kako trenutno u Hrvatskoj još dvoje djece s tipom 1 te bolesti ne prima Spinrazu, a stariji su od 6 mjeseci.
Voditelj Jedinice za intenzivnu njegu Klinike za pedijatriju KBC-a Zagreb Milivoj Novak rekao je da Spinraza zasad usporava progresiju bolesti, a što će biti za pet godina ne zna se. Završetak studije o procjeni Spinraze planira se tek za 2023. godinu, onda će se tek znati koliko je zaista učinkovita, rekao je.
Predstojnica Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra (KBC) Zagreb Ervina Bilić podsjetila je da od spinalne mišićne atrofije boluju i odrasli bolesnici, koji su također zainteresirani za tu terapiju, no ona nije ispitana na odrasloj populaciji i ne zna se jesu li koristi veće od potencijalne štete, jer se radi o blažim oblicima bolesti.
"Treba još neko vrijeme da bi se vidjelo je li lijek učinkovit u odrasloj dobi ili je možda štetan jer povećava ekspresiju neuralnog faktora rasta i veliko je pitanje kako djeluje na duge staze", kazala je Bilić.
Zdravstvo ne smije ovisiti o donacijama građana
Majka oboljelog djeteta Ana Alapić rekla je kako su se roditelji tri puta sastajali s ministrom Kujundžićem no još uvijek nisu dobili očitovanje struke na pitanje koje konkretno uvjete treba ispuniti da bi se dobilo lijek. Upozorila je na nesređenost sustava i registara, zbog čega hrvatski bolesnici ne mogu sudjelovati u kliničkim istraživanjima.
Što se tiče Fonda za inovativne lijekove, Alapić smatra da zdravstvo ne bi smjelo ovisiti o donacijama građana nego donijeti sustavno rješenje. "Vlada, odnosno država, trebali bi biti prvi koji uplaćuju u taj fond, a ostali se onda mogu priključiti s obzirom da građani već izdvajaju sredstva za zdravstvo kroz poreze i doprinose", rekla je.
Boris Labar iz Povjerenstva za procjenu opravdanosti primjene skupih lijekova rekao je da treba izraditi pravno-proceduralni okvir kao pokazatelj opravdanost uporabe nekog skupog lijeka. Upozorio je da ni najbogatije zemlje ne mogu svima osigurati najnovije lijekove, a zdravstveni sustavi će se sve više sretati s visokim cijenama lijekova koji predstavljaju novu ciljanu terapiju.
Ministar Kujundžić također je na okruglom stolu demantirao informacije iz nekih medija o navodnom povlačenju prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti istaknuvši da je prijedlog i dalje u proceduri, te će na kraju biti usvojen.
