Vremenski poremećaji, bolesti, visoke cijene energije - sve to utjecalo je na proizvodnju hrane u Europi, pa tako i na hrvatske privrednike.
Poljoprivrednici i stočari svake godine upozoravaju na teško stanje međutim, od 2020. stvari su rapidno krenule nizbrdo. Pojavom pandemije koronavirusa sektor primarne stočarske proizvodnje izložen je nizu nepredviđenih tržišnih poremećaja, a posljednjih mjeseci situacija je posebno problematična u sektoru svinjogojstva kojim od kraja lipnja hara afrička svinjska kuga.
Borba protiv svinjske kuge
"Ministarstvo provodi niz mjera i aktivnosti kako bi se spriječilo širenje bolesti, a izradit će se i poseban program pomoći", kažu u Ministarstvu poljoprivrede napominjući kako je u 2023. u okviru Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore predviđeno 16 milijuna eura pa će dio tih sredstava biti usmjeren i na potpore sektoru svinjogojstva.
"Kontinuirano dopunjujemo Naredbu o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge kao i Rješenje o određivanju zona ograničenja i zaraženog područja. Ministarstvo poljoprivrede se obvezalo u najkraćem roku donijeti program potpore ugroženim svinjogojcima te je u okviru Programa potpore sektoru svinjogojstva zbog pojave afričke svinjske kuge, Ministarstvo predvidjelo sredstva u iznosu od 7,5 milijuna eura. To su početna sredstva koja su namijenjena proizvođačima na čijim objektima je provedeno usmrćivanje i uklanjanje svinja te je zabranjeno držanje svinja u razdoblju od najmanje 12 mjeseci", navode iz Ministarstva napominjući kako čine sve da bi broj usmrćenih svinja bio što manji, da se proizvođačima da nadoknada po tržišnim cijenama, obnove matični fondovi, a bolest što prije okonča.
Loša slika hrvatskog stočarstva
"Nažalost ne možemo biti zadovoljni pokazateljima u hrvatskom stočarstvu", kažu u Ministarstvu napominjući kako problem nisu samo aktualne poteškoće, već i određena naslijeđa u pogledu prijašnjih dodjela resursa, socijalni čimbenici, promjena mentaliteta, starosna struktura gospodarstava.
Ističu kako je od pandemijske 2020. primarnim proizvođačima u sektoru stočarstva isplaćeno gotovo 45 milijuna eura potpore te da je ona nastavljena uslijed poremećaja nastalih ratom u Ukrajini. Analizom su utvrđeni i oni sektori poljoprivredne proizvodnje koje je potrebno dodatno zaštititi.
Osjetljivi sektori
U okviru Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2023. potpore se dodjeljuju za uzgoj mliječnih krava, rasplodnih krmača, za proizvodnju duhana, maslinovo ulje i za očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja, kažu u Ministarstvu. Za provedbu Programa planirana su financijska sredstva u ukupnom iznosu od 16 milijuna eura.
Osjetljivi sektori prepoznati i u okviru Strateškog plana kod proizvodno vezanih intervencija u izravnim plaćanjima, čija je namjena potpora dohotku poljoprivrednika kroz devet intervencija u sektorima stočarske i biljne proizvodnje.
"U sektoru stočarstva proizvodno vezanu potporu je moguće ostvariti za: krave u proizvodnji mlijeka, uključujući prvotelke, tov junadi, krave dojilje, ovce i koze, dok je u sektoru biljne proizvodnje proizvodno vezanu potporu moguće ostvariti za: proizvodnju povrća, voća, šećerne repe, krmno proteinskih usjeva te sjemena", kažu nam u Ministarstvu napominjući da su uvedene i nove mogućnosti potpore u sektoru proizvodnje sjemena te potpora za uzgoj prvotelki, prema novim kriterijima.
Raspodjela sredstava
"Strateškim planom za izravna plaćanja u poljoprivredi godišnja alokacija iznosi 374.770.237 eura, od čega je 38 posto alocirano za osnovnu potporu dohotku za održivost, 20 posto za dodatnu preraspodijeljenu potporu dohotku za održivost, dva posto za dodatnu potporu za mlade poljoprivrednike, 25 posto za eko sheme i 15 posto za proizvodno vezanu potporu", kažu u Ministarstvu.
Navode da su samo za pčelarski sektor u 2023. značajno povećana sredstva, za 58 posto u 2023. godini, odnosno 60 posto u ostalim godinama provedbe Strateškog plana.
Tu su, kažu u Ministarstvu, i različite potpore kojima se potiču ulaganja, razvoj i rast, ali i savjetovanja u kontekstu prilagodba na klimatske promjene i povezivanje poljoprivrednika radi lakšeg pristupa tržištu. Poseban naglasak stavlja se na tzv. zelenu tranziciju i investicije u obnovljive izvore energije te na potpore malim i mladim poljoprivrednicima s najvećim potencijalom rasta i razvoja proizvodnje kao i na poticanje udruživanja poljoprivrednika s ciljem jačanja njihova položaja na tržištu.
Poticanje samodostatnosti u proizvodnji mlijeka, voća, povrća
U okviru Strateškog plana 2023. - 2027. u hrvatsku poljoprivredu uloženo je gotovo 3,8 milijardi eura. Tim su sredstvima, između ostalog, započeti procesi okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava, modernizacije proizvodnje, generacijske obnove.
Sada, u izradi je Program razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030., kojim se predviđa povećanje populacije krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka te ukupna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj na razini od oko 600 milijuna litara kravljeg, 8,4 milijuna litara ovčjeg te 11,2 milijuna litara kozjeg mlijeka do 2023. godine. Cilj je povećati i govedarsku proizvodnju za 20 posto, a u ovčarsko-kozarskoj proizvodnji procjenjuje se rast vrijednosti za 65 posto. Veća proizvodnja po konkurentnim cijenama cilj je i u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi uz, između ostalog, bolje upravljanje rizicima od klimatskih promjena te poboljšanje kvalitete života u ruralnim zajednicama.
"U narednom razdoblju dodatno će se pomoći poljoprivrednicima da moderniziraju proizvodne potencijale i poboljšaju učinkovitost te da optimiziraju proizvodnju putem diversifikacije i inovacija. To će rezultirati povećanjem proizvodnje i samodostatnosti u određenim kategorijama, posebice u proizvodnji mlijeka, voća i povrća, sektorima u koje će se u narednom razdoblju usmjeriti dodatna sredstva potpore, kako bi se u njima podigla proizvodnja", najavljuju iz Ministarstva.
Udio mladih poljoprivrednika iznad prosjeka EU-a
U postupku upućivanja na Vladu je i Program državne potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje koji ima za cilj pružiti financijsku potporu subjektima koji se bave proizvodnjom u osjetljivim sektorima stočarstva kao što su govedarstvo, svinjogojstvo, ovčarstvo, kozarstvo, peradarstvo, konjogojstvo i pčelarstvo te biljne proizvodnje voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjeme povrća i sjemenskog kukuruza.
U Ministarstvu napominju da su sredstva za provedbu Programa povećana s prvotnih 26,5 milijuna na iznos od gotovo 31 milijun eura, a u postupku provedbe je i 26,54 milijuna eura težak Program državne potpore za kompenzaciju rasta cijene energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda, koji sadrži potporu za povećanje troška energenata i potporu za dodatne troškove nastale zbog rasta cijena plina i električne energije.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2022. godini iznosila je 3,1 milijardu eura (23,5 milijardi kuna) - gotovo 60 posto više u odnosu na 2014. godinu (2,1 milijardu eura, odnosno 15,6 milijardi kuna) dok je, prema podacima Ministarstva, od 2017. godine produktivnost rada u poljoprivredi povećana za 52 posto. Unatoč izazovima, dodaju, u porastu je i udio mladih poljoprivrednika, koji sada iznosi 14,4 posto - što je iznad prosjeka Europske unije i predstavlja rast od 66 posto u odnosu na 2015. godinu. U Ministarstvu kažu da je im je cilj povećati taj udio na barem 20 posto.
Korist od 10 godina članstva u EU-u
U proteklih 10 godina uz pomoć EU fondova omogućena su i značajna ulaganja u modernizaciju poljoprivredne proizvodnje i prerade. Iz Programa ruralnog razvoja isplaćeno je 2,6 milijardi eura potpora: sufinancirano je 2 588 investicijskih projekata, za koje je isplaćeno 517,2 milijuna eura, a uključuje važne projekte modernizacije farmi, izgradnje prerađivačkih kapaciteta i projekte navodnjavanja. Kroz izravne potpore isplaćeno je 3,36 milijardi eura - uključujući velikim dijelom mlade i male poljoprivrednike - a isplaćene su i tržišne potpore vrijedne 112,8 milijuna eura, najviše za hrvatsko mljekarstvo, pčelarstvo, vinarstvo i vinogradarstvo. Do danas je hrvatskom stočarstvu iz europskih fondova te nacionalnih potpora isplaćeno 937,8 milijuna eura.
"U ovom razdoblju uspjeli smo u cijelosti iskoristiti sredstva iz Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020., a uz sredstva u prijelaznom razdoblju 2021. – 2022. koji se mogu trošiti do 2025. godine stanje ugovaranja iznosi 93 posto, a isplata 80 posto", kažu u Ministarstvu napominjući kako sa sigurnošću mogu reći da će sva sredstva za hrvatsku poljoprivredu biti utrošena.
"Unatoč izazovima i preklapajućim krizama i poljoprivrednici i naše jedinice lokalne i regionalne samouprave uspijevaju realizirati svoje investicijske projekte i to je ono što transformira naše ruralne krajeve i osigurava ravnomjeran regionalan razvoj cijele Hrvatske", kažu u Ministarstvu te pozivaju sve poljoprivrednike da iskoriste mogućnosti koje su im kroz poticaje na raspolaganju.
