Obnova potresom pogođenih područja, Zagreba i Banije, ne odvija se brzinom kakvom bi trebala. Godinu i pol nakon zagrebačkog proljetnog potresa, u Zagrebu se nije napravilo gotovo ništa.
Inženjer građevine, sudski vještak za graditeljstvo i član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, Krunoslav Komesar, komentirao je sporu obnovu Banije i Zagreba.
“Ako uspoređujemo Zagreb i Baniju, u Zagrebu se apsolutno ništa nije napravilo, a na Baniji, iako to ljudima izgleda sporije - ipak se napravilo nešto. Uklonilo se 295 kuća koje su bile na glavnim gradskim prometnicama i oštećene.
Obnovljeno je 400 kuća, ali to su mahom kuće sa zelenim naljepnicama, znači manja oštećenja, uglavnom oštećeni dimnjaci, zabati i manje pukotine", kazao je Komesar za N1.
"Još je sad 1500 kuća u ugovaranju i 1500 kuća u pripremi, dakle 3000 kuća s nekonstruktivnim oštećenjima za koje ne trebaju posebne dozvole i projekti su jednostavni, već ih je 900 spremno. Do kraja godine očekuje se da će oko 52000 kuća biti obuhvaćeno tim nekonstruktivnim popravcima. Problem su crvene i žute naljepnice, znači kuće koje zahtijevaju konstruktivnu obnovu nisu se još ni taknule.
Otprilike 300 kuća ušlo je u prvi program konstruktivne obnove. Sad je raspisan natječaj za iskaz interesa za igradnju tipskih kuća, to će biti montažne kuće, suha i polusuha gradnja. Do kraja godine očekuju da će nekih 50 kuća biti ili napravljeno ili započeto s izvođenjem, ostale će se rješavati iduće godine”, rekao je.
'U obnovi '97. se nije pazilo na papire i procedure...'
Komesar je kazao i da se u usporedbi s 1997. godinom tada išlo jednostavnije u obnovu jer se, kako govori, "nije pazilo na papire i procedure" te ističe kako su tada svi objekti koji su ušli u program obnove smatrani legaliziranim, "bez obzira na način kako su izgrađeni".
"Sad je druga zakonska regulativa i najveći je problem to što je većina jače oštećenih objekata koji trebaju konstruktivnu obnovu građeni nelegalno ili nadograđeni bez papira i formalnopravno ne može se na njima raditi dok se ne riješi njihov status.
Sad je to malo složenija dokumentacija, ide izmjena Zakona pa će se probat obuhvatiti geodetski elaborat, projekt legalizacije i obnove. Onaj tko je prije godinu dana radio prijedlog Zakona uopće nije na to računao. To je propust, htjelo se na brzinu donijeti Zakon. Sad imamo problem vlasništva, dozvole mogu biti samo na legalnim objektima", rekao je.
Dodao je kako je problem i spomenička zaštita jer se kuća u tom slučaju mora obnoviti u izvornom obliku. "Morat će se napraviti izmjena Zakona i odstupit od nekih kategorija, netko mora podvući crtu i prerezati", dodao je.
"Također, problem višestambenih zgrada. Postojeći Zakon o obnovi nije ih predvidio nego samo pojedinačnu obnovu. Mora se nekoliko zakonskih rješenja donijeti za operativnu obnovu", rekao je, poručivši da je to prema postojećoj regulativi "misssion impossible”.
Problem nedostatka radne snage
Poručio je kako država mora donijeti propise kako bi se što prije krenulo u obnovu jer ljudi postaju očajni.
"Ako se ne donese lex specialis da ne treba 100% potvrda potvrda i suglasnost od svih vlasnika, sve će stati. Država mora podmetnut leđa", rekao je. "Ovako će se točkasto obnavljati po par zgrada a ne blokovi. Imat ćemo godine obilaženja po skelama”.
Smatra i da država građevinarima mora reći dinamički plan radova unaprijed.
“Imate 40-tak tvrtki s možda par stotina radnika, a nama treba za obnovu sto, dvjesto tvrtki s par tisuća radnika, bez toga nema obnove. Ljudi će sigurno ovu zimu biti u kontejnerima i privremenim smještajima, ali pitanje koliko će dugo još biti. Cilj je da se to krene frontalno, navali s što veći brojem tvrtki. Nama sad treba veliki zamah, da se uključi cijela građevinska operativa. Velika je potreba za radnicima i manjak, otišli su nam ljudi u Njemačku, Austriju, Švedsku. Idemo čak u Filipine da se dovuku radnici", rekao je.
Upozorio je da će se kada krene obnova pojaviti velik problem nedostatka javne snage. "Građevinari moraju pola godine do godinu dana unaprijed znati kada je riječ o većim izvođenjima, da znaju s kojim resursima treba raspolagati”.
'Vlasnici, kad se odradi konstruktivna obnova imat ćete samo roh-bau stanje'
Osvrnuo se i na poskupljenja materijala u građevinskom sektoru. “Na žalost došlo je do velikog povećanja cijena ukupno građevinskih radova. Najveći uzrok je povećanje cijena materijala. Građevinski čelik porastao je 55%, plastične cijevi do 100%, stiropor 70%, brojni materijali su skočili pa je ukupna cijena radova zadnje dvije godine skočila do 40%. Uz to kad nema radnika se automatski dižu cijene", poručio je.
Dodao je da stanari moraju biti svjesni tih cijena kad uđu u investiciju.
"Moguće je da će sve cijene koje su bile planirane za obnovu biti čak do 50% više. Kad se krene u organiziranu obnovu, nije konstruktivna obnova jedini trošak, trošak su završni obrtnički radovi. Vi ćete dobiti s konstrukcijom koju će platiti država rohbau stan, a završnoobrtničke radove se očekuje da plate vlasnici. To vam je 300, 400, 500 eura po kvadratu", rekao je.
U listopadu osnivanje Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo
Otkrio je da se u listopadu osniva Hrvatski centar za potresno inženjerstvo, a Komesar je istaknuo da je sve krenulo kao udruga građana koja se pokrenula nakon potresa pod vodstvo prof. Atalića s Građevinskog fakulteta.
"Sami smo se opremili i skupili novac, pozvali smo sve stručne udruge, tehničke fakultete i komore da budu suosnivači", rekao je te dodao kako očekuje da će se osnovati na Saboru hrvatskih graditelja 5. listopada u Vodicama.
"Očekujem da ćemo iduće godine ući u sustav temeljnih operativnih snaga RH, poput HGSS-a i Crvenog križa. Bit će to HGSS za građevine”, zaključio je.
