U Hrvatskoj se do 1. rujna sprema već treći val poskupljenja brašna i kruha te ostalih pekarskih i konditorskih proizvoda s brašnom, piše Večernji list. Sve se to događa zbog cijena pšenice koje su u mjesec dana od žetve skočile više od 60 posto. U mlinarsko-pekarskoj industriji ne pamti se da je cijena kilograma merkantilne pšenice tako brzo prešla 2 kune, kako se to ovih dana događa s prvom i drugom klasom te krušarice.
Razlog visokim cijenama pšenice je njen nedostatak na svjetskom tržištu, javlja RTL Danas. Svi veliki proizvođači, Kina, Amerika, Kanada, Njemačka imali su velikih problema sa sušom, poplavama, tajfunima pa je urod izostao, a porast cijena već se osjeti i u našim trgovinama.
Paradoks: Cijene idu gore, a imali smo rekordnu žetvu
Paradoks je to jer kod nas pšenice ne nedostaje. Hrvatska ove godine ima rekordnu žetvu i u količini i u kvaliteti. Skinuli smo čak milijun i sto tisuća tona pšenice, a za naše potrebne dostatno je oko 400.000 tona, što znači da ove godine imamo gotovo tri puta više nego što nam treba.Ipak samo mali dio te pšenice ide u hrvatske mlinove. Veći dio ide u stočnu hranu, a najveći u izvoz. Naša je bogata zemlja, nažalost, samo sirovinska baza za strane proizvode. U trenucima kada je žito zlata vrijedno, mi od njega ne radimo brašno.
Direktorica Žitozajednice Nada Barišić rekla je da se cijene pšenice mijenjaju takvom dinamikom da nitko ne zna koliko će još rasti, a očekuje nas loša jesen i po pitanju kukuruza, dok cijene u mlinarsko-pekarskoj te prehrambenoj industriji dodatno pumpa i visok rast cijena energenata (struje i plina za industriju više od 30 posto), ambalaže za više od 40 posto, transporta i slično.
Pšenica završila u hranidbi stoke
Inače, po završetku žetve premium pšenica plaćala se 1,40 do 1,50 kn/kg, a danas i druga klasa prelazi dvije kune. Lani su se pak premium i prva klasa plaćali 1,15–1,20 kn/kg, koliko se danas plaća za stočnu pšenicu.
Mađari trenutačno za hrvatski premium nude 272 eura, 2,05 kn/kg.
"Masa pšenice u zapadnoj Europi završila je u hranidbi stoke, što je, među ostalim, okidač za rast cijena. Kad pšenica sazrije i završe njezina mliječna i voštana zrioba, treba je “skidati”. No padne li prije toga kiša, s pšenice će isprati i hektolitarsku masu i protein nakon čega nije za ljudsku prehranu. Neće biti ni proteina ni glutena pa ćete dobiti palačinku umjesto tijesta za kruh. Bez energije neće se dići", rekao je Hrvoje Filipović iz Granolija, uvjeren kako minimalni rast cijena brašna u industriji i maloprodaji za 80 lipa do kunu po kili do početka rujna, a posljedično tome i kruha, sigurno neće biti najveći udar na budžete građana ove jeseni.
Dižu cijene da bi opstali
Mlinari će dići cijene kako bi opstali, a kako je riječ o biznisu koji nije lukrativan, već je riječ o ekonomiji volumena, nema tu nekih profitnih marža, rekao je Filipović.
U mlinarsko-pekarskoj industriji kažu kako su cijene brašna i kruha u nas i do sada bile podcijenjene. Kruh i brašno uvijek najmanje poskupljuju jer su građani na njih najosjetljiviji.
U Austriji je cijena kilograma brašna na policama prije poskupljenja bila euro, u Hrvatskoj pola eura, ali plaće u Austriji nisu dvostruko veće.
Četiri kune i 50 lipa. Franka Bognar koja se pekarstvom bavi 15 godina ovu cijenu nije mijenjala više od dvije godine.
'Koliko ode brašno, toliko ćemo mi'
"Imamo malo zaliha brašna po staroj cijeni. Radimo sami ja i suprug pečemo kruh i imamo djelatnice koje prodaju. Tu možemo postići cijenu. I prešli smo na drva. Znači pečemo kruh u peći na drva. Nije plin, nije struja", rekla je pekarica Franka za RTL Danas.
No, i ona će morati podići svoje cijene. Mnogi su to već učinili i to ne jednom već dva puta, a slijedi i treći val. Cijene brašna i ostalih sirovina idu gore, pokazuje to i poljoprivredna burza u Budimpešti gdje je cijena pšenice u mjesec dana porasla za 50 posto.
"Mislim da ćemo cijene morati podići jer sad je na tržištu brašna cijena otišla gore. Koliko ode brašno, toliko ćemo mi. Pet kuna ali ja mislim da bih išla i na pet pedeset da mi jednostavno možemo opstati", kaže Franka.
