Ministar obrane DamirKrstičević istaknuo je u srijedu da će Hrvatska do 2022. imati 12 višenamjenskih borbenih zrakoplova, a ključni parametri njihova izbora bit će karakteristike i sposobnosti zrakoplova, cijena, međudržavni sporazum i paket gospodarske suradnje.
Ministarstvo obrane do utorka u 14 sati dobilo je četiri ponude za nabavu višenamjenskih bobenih zrakoplova od Sjedinjenih Država, Izraela, Grčke i Švedske. S kim će Hrvatska ući u posao znat će se u iduća dva mjeseca.
"Sjedinjene Države nude novi F16, Izrael polovni F16C, Grčka polovni F16C, a Švedska nove Gripene", otkrio je ministar Krstičević nakon susreta s njemačkom ministricom vanjskih poslova Ursulom von der Leyen u Zagrebu.
Ponuditelji su u utorak imali po sat i pol vremena prezentirati svoje ponude, a na njihovom predstavljanju su bili prisutni predstavnici ureda premijera i predsjednice, MORH-a, Glavnog stožera Oružanih snaga, i Ureda predsjednice, državnog odvjetništva, te stručne skupine odgovorne za provedbu nabavke višenamjenskog borbenog zrakoplova.
"Ključan parametar za odluku su, osim karakteristika i sposobnosti aviona, međudržavni sporazum, cijena i paket gospodarske suradnje", naglasio je ministar.
Istaknuo je kako je za rok nabave zrakoplova određena 2020. godina, kad Hrvatska prvi put predsjeda Europskom unijom i kada će se slaviti 25. godišnjica Oluje.
"Namjera nam je tada pokazati dva borbena aviona na hrvatskom nebu, u rukama hrvatskih pilota", rekao je Krstičević.
Idućih šest zrakoplova nabavit će se 2012., a 2022. još četiri, čime će ih svekupuno biti dvanaest.
Tranzit američkog oružja
Ministar je nakon konferencije s njemačkom kolegicom upitan i o medijskim napisima o vojnim pošiljkama Pentagona prema Bliskom istoku preko krčke zračne luke.
Portal Balkan Insight u utorak je objavio priču da je Krk postao "neslužbena, ali važna logistička baza Pentagona za pošiljku oružja na Bliski istok, što vjerojatno uključuje i oružje za sirijske ustanike".
Portal tvrdi da je travnja je identificirano deset letova Pentagonovih prijevoznika između Rijeke i američke vojne baze u Kataru, a posljednji među njima 25. rujna.
Transformacija Zračne luke Rijeka u tranzitnu točku za američko oružje dogodilo se nakon što su Sjedinjene Države to prestale činiti preko vojnih baza u Njemačkoj, tvrdi se na Balkan Insightu.
"Znate da su Sjedinjene Države naš ključni partner i saveznik, te da su nam jako puno pomogli u cijelom procesu ulaska u NATO savez i EU", odgovorio je Krstičević.
"Mi kao Hrvatska surađujemo s našim prijateljima i saveznicima. Znate i da sam prije par mjeseci bio u Pentagonu gdje sam razgovarao s američkim ministrom obrane Jimom Mattisom. Znate što je on rekao o Oluji, da je to bila vrhunska operacija koju je izvela odlično pripremljena i obučena vojska s odličnim političkim smjernicama".
"Vidite da je tu danas ministrica Njemačke, a ranije Poljske, Izraela i Švedske. Dakle surađujemo s partnerima u okvirima partnerstva", naglasio je ministar, istaknuvši kako se kroz tu suradnju koristi hrvatska infrastuktura "po svim međunarodnim sporazumima i programima".
Prema pisanju Balkanske mreže istraživačkog izvještavanja (BIRN) koji vodi spomenuti portal, Pentagon je u prosincu 2016. odlučio prestati prevoziti oružje preko Njemačke jer je Berlin postao "veoma osjetljiv" oko tog pitanja.
Krstičević nije htio komentirati zašto je Njemačka odbila taj posao koji je potom preuzela Hrvatska, poručivši novinarima kako su to trebali pitati njemačku ministricu, no zbog ograničenog vremena tiskovne konferencije ta prilika nije postojala.
IvicaNekić, predsjednik državne Agencije Alan koja je, između ostalog, zadužena za uvoz i izvoz hrvatskog naoružanja, poručio je da je riječ o normalnom poslovanju, pogotovo zbog toga što je Hrvatska smještena na svim prometnim koridorima.
"Uvjeravam vam da te robe putuju po svim hrvatskim i međunarodnim zakonima, imaju sve dozvole, idu tamo gdje po međunarodnim zakonima smiju ići", rekao je Nekić.
Odbio je navode da je riječ o pošiljkama Siriji, te je istaknuo da su te tvrdnje neutemeljene i ne stoje.
"Ne samo Amerikanci, svi naši NATO partneri, a i zemlje koje nisu u tom savezu, voze kroz Hrvatsku, a to se događalo i prije", kazao je.
"Sve što se radi, radi se po zakonu, a sve pretpostavke koje se mogu pročitati ne stoje", zaključio je Nekić.
