Iza nas je još jedna burna godina u kojoj su događaje na međunarodnoj sceni obilježile prva, vrlo turbulentna godina mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa, krajnje zaoštreni odnos SAD-a i Sjeverne Koreje koji je eskalirao do prijetnji nuklearnim oružjem, te slom Islamske države koja je poražena na bojištima u Iraku i Siriji dok su njezine terorističke prijetnje i dalje ozbiljne diljem svijeta.
U Hrvatskoj je 2017. godinu nedvojbeno obilježila kriza Agrokora, najveće nacionalne i regionalne kompanije. Zbog još uvijek nesagledivih posljedica slučaja Agrokor, mnogi su skloni tvrditi da je riječ o najvećoj krizi u Hrvatskoj nakon Domovinskog rata.
Ovo je naš izbor i presjek svjetskih i domaćih događaja u 2017. godini "od A do Ž" uz napomenu da smo neke nehotice vjerojatno i zaobišli, dok za neke, s obzirom na koncentraciju zbivanja, naprosto nije bilo mjesta. Krenimo abecednim redom...
AfD
Nakon što je 2016. godine na lokalnim izborima ozbiljno zaprijetila vladajućem CDU-u kancelarke Angele Merkel, populistička i nacionalistička stranka Alternative für Deutschland (AfD) na rujanskim je parlamentarnim izborima u Njemačkoj, tri godine nakon osnutka, po prvi puta ušla u Bundestag osvojivši 13 posto glasova odnosno 87 zastupničkih mjesta i postavši treća stranka po snazi. Premda s AfD-om nitko ne želi koalirati, ta je stranka snažno uzdrmala 'Mutti' Merkel koja do konca godine nije uspjela okupiti koaliciju s kojom bi formirala većinu i vodila Njemačku u četvrtom uzastopnom mandatu. Poput sličnih radikalno desnih stranaka u Europi, AfD je svoj uspjeh izgradila ponajprije na tvrdoj antimigrantskoj politici.
AGROKOR
Događaj koji je u Hrvatskoj najdublje obilježio godinu, a zasigurno će obilježiti i one koje dolaze, bila je kriza Agrokora. Ta je kriza osim ekonomske izazvala i političku zaljuljavši u jednom trenutku Plenkovićevu vladu, izbacivši iz nje Most, a HDZ-u donijevši novog partnera, HNS. Početkom godine počelo je padom kreditnog rejtinga Agrokora, nastavilo se istupom ruskog veleposlanika Anvara Azimova koji je poručio je kako Rusija očekuje da će Agrokor ispuniti sve svoje obveze prema ruskim bankama, a "u kontekstu financijskih poteškoća u kojima se nalazi". Ruske državne banke Sberbank i VTB drže, naime, oko 1,4 milijarde eura Agrokorovih dugova. Priča o bankrotu bila je sve glasnija, pa je uskočila Vlada donijevši čuveni lex Agrokor, te razvlastivši Ivicu Todorića ina mjesto posebnog povjerenika postavivši Antu Ramljaka. Krajem ožujka obznanjeno je da dugovanja koncerna iznose 40,4 milijardi kuna, najviše prema vjerovnicima - 24,5 milijarde.
Ljetos je Ramljak objavio da je stečaj od kojeg se strahovalo izbjegnut te postignut dogovor s dobavljačima. Potom je Todorić počeo optuživati Vladu i Ramljaka da su mu donošenjem neustavnog zakona oduzeli Agrokor i smišljeno ga, sa svom imovinom, odlučili predati ruke američkih banka i fondova. Nakon što je jesenas objavljeno izvješće revizije koje je pokazalo da su financijska izvješća krivotvorena, policija je uhitila 12 osumnjičenih iz bivšeg vrha Agrokora, a za Todorićem i njegovim sinovima raspisala tjeralicu. Revidirano financijsko izvješće pokazalo je da konsolidirani gubitak Agrokor Grupe za 2016. iznosi 11,04 milijardi kuna, ukupne obveze bile su 56,28 milijardi, a gubitak iznad vrijednosti kapitala 14,5 milijardi.
Todorić je, pak, iz Londona gdje se sklonio, prijavio policiji i odakle komunicira putem bloga prozvao Vladu i izvanrednog povjerenika Ramljaka da pokušavaju umanjiti štetu nastalu objavljivanjem ugovora o roll-upu te da nisu pokazali “još strašniji ugovor o garanciji i zalogu Trustu Madison Pacific Ltd. iz Hong Konga u kojem se skriva sva veličina ove neviđene pljačke”. I dok je u prosincu Todoriću blokirana sva imovina, on najavljuje tužbe, pokreću se nove istrage protiv njega, a najveći dobavljači Agrokora, koji su osnovali udrugu, nezadovoljni su nagodbom koju je pripremio povjernik Ramljak tvrdeći da je ona prenstveno fokusirana na banke.
ARBITRAŽA
BANDIĆ
Jedni ga vole, drugi mrze, a trećih izgleda nema. Oni prvospomenuti u svibnju su, na lokalnim izborima, omogućili Milanu Bandiću da dobije i šesti gradonačelnički mandat. Doduše, mnogo teže nego ranije. Ni u Skupštini njegova stranka nije osvojila lagodnu većinu pa je morao pristati na ustupke i sklopiti pakt s HDZ-om i Neovisnima za Hrvatsku, novoosnovanom strankom Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih. Bezizlazno partnerstvo s njima Bandić je platio ustupkom koji ga je koštao podosta kredibiliteta. Iako je dotad glasno i jasno poručivao da se naziv Trga maršala Tita može mijenjati samo na referendumu, tako ipak nije bilo. Uhvaćen u zamku, Bandić je ljetos i figurativno i doslovno - promijenio ploču. Najljepši, ali i najnesretniji zagrebački trg na njegov je brže-bolje sklepani prijedlog nazvan Trgom Republike Hrvatske. Da bi potom silno ojačalom Hasanbegoviću ipak pokazao tko je 'prvi u selu' vratio je davno maknutu bistu partizanskog herojaIve Lole Ribara. No kad je Hasanbegović opet podviknuo, Bandić je brže-bolje podnio prijedlog Gradskoj skupštini za uklanjanje biste koju je dva mjeseca ranije samouvjereno vratio u park na križanju Selske ulice i Prilaza baruna Filipovića. Skupština još nije potvrdila tu odluku, no već sama činjenica da je za kratko vrijeme samome sebi dvaput skočio u usta dovoljno govori o nezavidnoj pozi u kojoj se Bandić našao s Nezavisnima.
BERNARDIĆ
Vječna mlada nada zagrebačkog SDP-a, Davor Bernardić, postao je novi predsjednik stranke nakon što je Zoran Milanović zbog poraza na izvanrednim izborima dao ostavku i otišao u tuđinu zarađivati "ozbiljne novce". Bernardić je nadobudno krenuo vraćati u stranku ljude koje je njegov prethodnik potjerao, no ubrzo se suočio s bijesom ugroženih „milanovićevaca“ koji ga nisu prihvatili kao novog šefa. Konfuziji u stranci Bernardić je sam uvelike pridonosio nezgrapnim javnim nastupima, nesuvislom politikom i kadrovskim potezima koji su stranku zamalo doveloi do raskola. Mediji su ga dočekali na nož, stranci je opasno počeo slabjeti rejting, a svemu tome šanse da se nametne kao vođa oporbe svele su se na minimum.
BIN SALMAN
Građanski rat u Siriji jenjava, Islamska država je poražena, no mira na Bliskom istoku nema. Veliko saudijsko kraljevstvo i najvećeg američkog saveznika u toj trusnoj regiji preuzeo je mladi, ambiciozni i očigledno borbeni prijestolonasljednik, 32-godišnji princ Mohammad bin Salman. On je preuzimanje trona najavio bespoštednom, čak i brutalnom antikorupcijskom akcijom u kojoj je posmicao mnoge tamošnje milijardere i dužnosnike, pa čak i neke članove kraljevske obitelji.
S druge strane, izrazito konzervativu državu odlučio je reformirati pa je, reklame radi, tamošnjim ženama omogućio da konačno mogu voziti automobile. Najavio je i velike ekonomske reforme jer ovisnost saudijskog gospodarstva isključivo o nafti postala je preopasnom. No bin salman posbeno je naoštren na Iran, najvećeg saudijskog suparnika na Bliskom istoku te Hezbollah, proiransku organizaciju na jugu Libanona. Zna li se da je Saudijska Arabija u tihom paktu s Izraelom koji je "na nož" s Iranom, mir na Bliskom istoku i dalje će biti tek misaona imenica.
BITCOIN
Ovo je bila godina najčuvenije kriptovalute. Jedni kažu da je u pitanju vrhunska prevara, drugi da je bitcoin (kripto)valuta budućnosti, a treći da je nagazna mina na međunarodnom, k tomu još i virtualnom financijskom tržištu. Vrijednost bitcoinu mahnito je rasla, pa padala, pa opet rasla... U travnju 2010. vrijedio je tek 0,003 dolara, da bi mu početkom ove vrijednost najprije dosegla 1000 dolara, a onda u jednom trenutku vrtoglavo narasla čak do 19.000 dolara. Mnoge zemlje proglasile su ga legalnim sredstvom plaćanja, njime se sada može trgovati i u Hrvatskoj i sve to izazovno zvuči ako ste skloni visokim rizicima. Uz bitcoin pojavilo se još na desetke sličnih kriptovaluta, a nemali broj makroekonomista kaže da će priča s kriptovalutama ubrzo poći po zlu. Neki kod nas već cinično zapitkuju hoće li se uskoro, po uzoru na Udrugu franak morati osnovati i Udruga bitcoin.
CRNA GORA
Bez referenduma te uz snažno protivljenje prosrpske oporbe i Rusije, Crna Gora je postala članica NATO-saveza. Prijedlog zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora prihvaćen je u crnogorskom parlamentu koncem travnja, a početkom lipnja na svečanosti u Washingtonu naša južna susjeda i službeno je primljena u NATO. Tim činom, a to je i najznačajnije u ovoj priči, čitava obala Jadranskog mora došla pod NATO-ov kišobran.
DEMOGRAFI
01.01.2014., Slavonski Brod - Gradonacelnik Slavonskog Broda dr.Mirko Duspara i zupan Brodsko-posavske zupanije Danijel Marusic jutros su posjetili rodiliste slavonskobrodske Opce bolnice dr Josip Bencevic te donijeli ruze i poklone. No, prvoga dana Nove Godine na zalost nije rodjena niti jedna beba, pa nisu imali priliku niti cestitati majci prvorodjene bebe u ovoj godini. Photo: Ivica Galovic/PIXSELL
Iseljavanje i odumiranje hrvatskog stanovništva uzelo je toliko maha da su domaći demografi, silom nesretnih prilika, postali svojevrsnme medijske zvijezde. Da njihova dramatična upozorenja nisu šuplja priča kazuje i podatak Državnog zavoda za statistiku da je negativni prirodni prirast u prvih deset mjeseci ove godine bio 15.243, ali i procjena da će do kraja godine taj minus u odnosu umrlih i rođenih doseći 19 tisuća čime bi bio postavljen novi negativni demografski rekord.
Iako je Plenkovićeva vlada osnovala minsitarstvo demografije, stručnjaci i dalje upozoravaju da Hrvatska nema nikavih strateških planova po tom pitanju. Na sve to sjeda i podatak da je od ulaska u Europsku uniju 2013. godine Hrvatska ostala bez najmanje 100.000 stanovnika - oko 45.000 zbog prirodnog p ada,a 55 tisuća zbog iseljavanja.
DNEVNICE
Jedna od najburnijih političkih afera u 2017. iznjedrila je Tomislava Sauchu, bivšeg šefa kabineta bivšeg premijera Zorana Milanovića, kao arhetipskog antijunaka domaće političke tragedije. Njega USKOK tereti da je u vrijeme službovanja u Milanovićevom kabinetu lažiranjem putnih naloga od studenoga 2013. do siječnja 2016. godine, skupa sa svojom tadašnjom tajnicom Sandrom Zeljko, iz državnog proračuna izvukao pozamašan iznos. Točnije, na konto 125 putnih naloga izvučeno je oko 590 tisuća kuna.
Putni nalozi su glasili na imena trojice Milanovićevih savjetnika koji na putovanja u inozemstvo nikada nisu išli. I dok je Saucha u istrazi odlučno negirao krivnju, Zeljko je krivnju svaljivala na njega. Zanimljivo je da se novac na isti način nastavio izvlačiti i nakon Sauchinog odlaska iz Vlade. USKOK tereti Zeljko da je na isti način do veljače ove godine izvukla još oko 350 tisuća kuna. U međuvremenu, spašavajući vlastitu kožu, saborski zastupnik Saucha napustio je SDP, pa najprije kao nezavisni svojim glasom spašavao Plenkovićevu većinu u Saboru i ministra Zdravka Marića kada se glasovalo o njegovom opozivu, da bi se na koncu skrasio u HNS-u, stranci koja se također otela ispod SDP-ovih skuta i otišla pod HDZ-ove.
ĐIKIĆ
"Danas sam napustio mjesto sveučilišnog profesora u Splitu i zaključao vrata svog laboratorija. Uskoro ću svoje znanstvene projekte započete u Splitu dalje razvijati u inozemstvu. Mogu samo reći: Zbogom Hrvatska, hvala Vam dragi studenti, kolege profesori i znanstvenici. Bila je čast raditi zajedno s Vama i objavljivati u vrhunskim svjetskim časopisima. Sjećat ću se mnogih lijepih trenutaka koje smo zajedno proveli u Splitu, od običnih kasnovečernjih rasprava u laboratoriju do igranja nogometa srijedom navečer na Hajdukovom stadionu.”
Tim se riječima u otvorenom pismu premijeru Andreju Plenkoviću 13. veljače obratio Ivan Đikić, molekularni biolog i znanstvenik svjetskog ugleda. Povod njegovoj odluci bilo je ignoriranje činjenica koje je podastro dokazujući da je tadašnji ministar znanosti Pavo Barišić (ipak) plagirao svoje znanstvene radove. Đi kića je na odlazak neposredno ponukao pritisak rektora splitskog Sveučilišta, ali i istup premijera Plenkovića u Hrvatskom saboru gdje ga je otvoreno napao ne uvažavajući argumente koje je iznio o Barišićevim radovima.
ELEMENTARNE NEPOGODE
Gorjelo je, treslo se, voda je nadirala, a vjetar nosio sve pred sobom... To je jedan od opisa godine na izmaku koja je diljem svijeta bila obilježena elementarnim nepogodama gotovo apokaliptičkih razmjera. Strahovit potresi u Iranu i Meksiku, siloviti uragani nad Atlantikom nezabilježeni u proteklih stotinu godina – samo je uragan prijateljskog imena Harvey izazvao pustoš na Karibima i jugoistoku SAD tešku 200 milijardi dolara – nezapamćeni požari u Kaliforniji, Portugalu, pa i kod nas u Dalmaciji gdje su u jednom trenutku gorjeli i rubni dijelovi Splita. Sjećate se, bio je to onaj požar kojeg je premijer Andrej Plenković ne ispekavši, a rekavši opisao kao "zanimljiv i atraktivan".
EURO
This illustration picture taken on February 12, 2016 in Paris shows several 500 Euro notes displayed in an arrangement. The European Central Bank will take a decision soon on whether to keep printing 500-euro banknotes, with the arguments for doing so becoming "less and less convincing", a top-ranking official said on February 11, 2016. / AFP PHOTO / MIGUEL MEDINA
Hrvatska je sve bliže ulaznim vratima eurozone, ako je vjerovati izjavama čelnih ljudi političke i financijske vlasti. Premijer Plenković kaže kako je je plan Vlade "da Hrvatska prvi korak prema uvođenju eura, ulazak u tečajni mehanizam odnosno tzv. ERM II, ostvari 2020. godine, kada i predsjeda EU-om". Kao izgledna godina uvođenja eura spominje se 2022. a guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić i i ministrica gospodarstva Martina Dalić umiruju javnost tvrdeći da to neće rezultirati divljanjem ni padom životnog standarda.
Štoviše, kažu, korist od prelaska na euro bit će višestruka jer će se, smanjiti troškovi kredita i rizik od valutne i bankovne krize, a potaknuti investicije i međunarodna razmjena.
GAZDA
Početkom godine Ivica Todorić još je bio nedodirljivi "gazda", a istoimeni dokumentarni film Darija Juričana o genezi nastanaka i uspona Agrokora prikazivao se tek u malim, da ne kažemo opskurnim kinima. U međuvremenu se s Agrokorom dogodila najveća gospodarska afera i, neki će reći, najveća kriza nakon Domovinskog rata.
Koncem godine, Ivica Todorić je razvlašteni "gazda" čija je imovina blokirana i o kojeg se sada svak može javno očešati. Faktički je ostao bez Agrokora, protiv njega je pokrenuta istraga i podignuta optužnica te raspisan tjeralica. Zna se da je u Londonu gdje se javio policiji i poput kriminalca nosi elektronsku narukvicu da mu se ne zamete trag. Hitro bježi pred novinarima i televizijskim kamerama. Eh, da, i piše blog putem kojeg se razračunava s onima koji su ga razvlastili i počinili, kako kaže, najveći zločin protiv privatne, tj. njegove imovine. Namjera mu je, kaže, razotkriti spregu politike, privatnih interesa čelnika fondova i sadašnje izvanredne uprave Agrokora "pokrivenu" famoznim zakonom kolokvijalno nazvanim lex Agrokor.
HAŠKI SUD
Nakon 24 godine djelovanja, s radom je prestao Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju. Vijeće sigurnosti UN-a osnovalo je taj sud 1993. godine kako bi se procesuirali krivci za ratne zločine i počinitelji istih u ratovima vođenima u to vrijeme na prostoru raspale Jugoslavije. Sud je u 24 godine rada procesuirao 161 optuženog. Po mnogima glavni arhitekt rata u bivšoj Jugoslaviji, Slobodan Milošević, umro je u pritvoru Haškog suda ne dočekavši kraj suđenja. Posljednji postupak pred ICTY-ijem bilo je izricanje pravomoćne presude šestorici vojnih i civilnih čelnika Herceg Bosne koji su odreda proglašeni krivima. Objavljivanje te odluke ostat će upamćeno po samoubojstvu Slobodana Praljka koji je, kada je čuo da mu je potvrđena kazna od 20 godina zatvora za zločine nad muslimanima u BiH, ispio otrov u sudnici.
I dok predsjednik Suda Carmel Agius smatra da je sud ispunio svoju zadaću, u zemljama bivše Jugoslavije prevladava mišljenje da ICTY nije pridonio ni pravdi, ni pomirenju, niti je približio različite interpretacije ratnih zbivanja. Najznačajnija ostavština suda na koncu će biti golema arhiva o događajima na ovdašnjim ratištima i stratištima, od Vukovara do Srebrenice. Nedovršene procese Haškog suda, među kojima i izricanje presude Radovanu Karadžiću dovršit će Mehanizam za međunarodne kaznene sudove.
HIBRIDNI RAT
Zahvaljujući krizi oko Agrokora, domaća javnost čula je da se u Hrvatskoj i protiv nje vodi tzv. hibridni rat. Ono što javnost nije čula i saznala jest suvislo objašnenje iz usta onih koji ga najčešće spominju što je to hibridni rat. Hibridni rat spomenuo je u jednom od svojih obraćanja javnosti razvlašteni gazda Agrokora Ivica Todorić. SOA je u svome izvješću napisala da "nije pronašla nisu pronašle elemente za tvrdnju da se u Hrvatskoj vodi medijski hibridni rat". Premijer Plenković je u jednom trenutku izjavio da "samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju". Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je da priča o hibridnom ratovanju "nije došla iz vedrog neba te da takva vrsta djelovanja postoji godinama". Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević je, nakon što je prozvan da je plagirao dijelove svoga završnog rada na američkoj vojnoj školi, ustvrdio da je izložen hibridnom ratu...
Stručnjaci koji o hibridnom ratu znaju najviše pojansili su da je riječ o vrsti ratovanja koja doista ima veze s informacijskim i medijskim djelovanjem, ali da se taj pojam u ovdašnjem javnom govoru počeo primjenjivati olako i neselektivno. Drugim riječima, kako se tko osjeti ugroženim ili suočenim s neugodnim činjenicama.
HNS
Stranka koja se zadnjih godina uredno teglila uz SDP sudjelujući u Milanovićevoj vladi nesrazmjerno svojoj stvarnoj moći i utjecaju, ljetos se preteglila HDZ-u. Nakon što je predsjednik te stranke Ivan Vrdoljak iz oporbenih redova zajapureno uvjeravao da HNS nikada neće s HDZ-om, čim je Plenković kockarski hladnokrvno izbacio Most iz Vlade i vladajuće koalicije, HNS je uskočio a upražnjeno mjesto.
Naravno, nije to prošlo bez unutarstranačkih lomova. Dio članova bliskih Vesni Pusić razočarano je napustio stranku i osnovao novu, Glas, a ostavku je – čini se vješto odglumljenu – dao i sam Vrdoljak. On se preko ljeta, dok je HNS vođen Predragom Štromarom kao v.d. predsjednikom stranke ušao u Vladu, sakrio u zavjetrinu da bi se nedavno, kao jedini kandidat za predsjednika, vratio na čelo stranke. Taj je manevar naveliko objašnjavao tvrdnjom da bi Hrvatska uronila u još jednu krizu, a reforme poput one obrazovne bile ugrožene da se HNS u tom trenutku nije pojavio u ulozi spasitelja. Na tome je vjerojatno najzahvalniji Andrej Plenković kojemu je HNS (čitaj: Vrdoljak) spasio Vladu, isto onu koju je par mjeseci ranije HNS (čitaj: Vrdoljak) podrugljivo uspoređivao s Titanikom.
INA
Krajem 2016. tada friško ustoličeni premijer Andrej Plenković bombastično je najavio otkup većinskog udjela Ine od Mađara i vraćanje nekoć moćne nacionalne naftne kompanije u ruke države. Malo se, međutim, znalo kako Plenkovićeva Vlada to misli izvesti, a na spomen mogućnosti da se novac namakne prodajom udjela u HEP-u mnogi su dobili napade bijesa. Ova je godina donijela pak druge muke Plenkovićevoj ekipi (čitaj: Agrokor) pa je priča oko vraćanja Ine 'materi' pala u drugi plan.
Možda bi pala i u zaborav da švicarski Savezni sud nije jesenas odbio zahtjev Hrvatske za poništenje arbitraže prethodno izgubljene od MOL-a pred UN-ovim Sudom za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi. Time je propao zahtjev da se ništavnim proglase ugovori iz 2009. kojim su upravljačka prava u Ini i plinski biznis predani Mađarima. Podsjetimo, bivšem premijeru Ivi Sanaderu sudi se zbog navodnog primanja mita od prvog čovjeka MOL-a Zsolta Hernadija. Nakon svega, i Mađarska je spremna na dogovor o otkupu MOL-ovog udjela u Ini jer , po riječima mađarskog premijera Viktora Orbana, to pitanje truje odnose dviju država. Nekako u isto vrijeme sve se glasnije počela spominjati i mogućnost da MOL-ov udio u Ini kupi ruski naftni div Rosnjeft koji je itekako zainteresiran za ulazak na ovo tržište, a za razliku od Mađara spremni su modernizirati i osnažiti rafinerije u Sisku i Rijeci.
ISLAMSKA DRŽAVA / ISIL
Zloglasni kalifat odnosno samproglašena Islamska država doživjela je slom. Nakon što je lani protjerana s većine teritorija koje je zauzela u Iraku i Siriji, ove je godine izgubila dva najveća uporišta - Mosul u Iraku i Raku u Siriji. Početkom prosinca irački premijer Haider al-Abadi objavio je pobjedu nad ISIS-om rekavši da je čitav teritorij Iraka ponovno pod upravom vlade u Bagdadu. No, pad samoproglašenog kalifata ne znači i kraj prijetnji ISIS-a jer su ogranci te terorističke organizacije i dalje aktivni diljem svijeta.
JERUZALEM
Odluku koju su njegovi prethodnici uredno odgađali, američki predsjednik Donald Trump donio je na isteku prve godine svoga mandata. Početkom prosinca priznao je Jeruzalem kao glavni grad Izraela i najavio preseljenje američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u taj grad. Učinio je to unatoč protivljenju i upozorenjima skoro čitave međunarodne zajednice, a njegova odluka, iako je još daleko od realizacije, smjesta je izazvala novi krug nasilja između Palestinaca i izraelskih vlasti, dok je Hamas pozvao na novu intifadu – ustanak protiv okupacijske vlasti Izraela.
Kao odgovor na Trumpov potez uslijedio je i poziv Organizacije za islamsku suradnju cijelome svijetu da prizna Istočni Jeruzalem kao glavni grad nepriznate palestinske države. Trump je pak najjasnije upozorenje dobio u Ujedinjenim narodima gdje je čak 128 država glasalo za rezoluciju kojom se osuđuje njegova odluka. Tek deve t člani ca, uključujući SAD, bilo je protiv, dok su preostale bile suzdržane. Među njima i Hrvatska koja je tako iskazala svoju privrženost SAD-u.
KATALONIJA
Nakon Brexita, Europu je ove godine zamalo šokirao Cataexit. Prvog dana listopada građani Katalonije, najbogatije španjolske pokrajine, izašli su na referendumu o neovisnosti. Iako je odaziv bio slabašan – glasovalo je tek 40 posto birača – njih 90 posto dao je glas za neovisnost. Središnja vlast u Madridu referendum je proglasila nelegalnim i smjesta uhitila nekoliko katalonskih čelnika, raspustila pokrajinsku vladu i parlament te rapisala izvanredne izbore. Smijenjeni katalonski čelnik Carles Puigdemont, koji je i pokrenuo referendum, sklonio se od španjolskih vlasti u Bruxelles, no osim utočišta ondje nije dobio podršku Europske unije. U međuvremenu su u Kataloniji održani izvanredni izbori na kojima su stranke koje zagovaraju neovisnost jedva skupile većinu.
LAS VEGAS
Pucnjave i krvoprolića postale su dio krvave američke svakodnevice kojoj uvelike kumuju tamošnji vrlo liberalni zakoni o oružju i fascinacija samim oružjem. U nisci ovogodišnjih pokolja u SAD tragično strši onaj koji se dogodio 2. listopada u Las Vegasu postavši ujedno najveći pojedinačni pokolj u američkoj povijesti. Umirovljenik Stephen Craig Paddock (64) iz nedokučivih je razloga zapucao s prozora sobe na 32. katu hotela Mandalay Bay na trg gdje se održavao festival country glazbe. Pucajući iz osam različitih vrsta oružja po nezaštićenoj svjetini Paddock je ubio 58 ljudi, a ranio više od 500.
LEX AGROKOR
Kada se kriza u Agrkoru počela zaplitati te kada je postalo jasno da, naspram prvotnih tvrdnji, ima razloga za glavobolju zbog situacije u kompaniji koja u Hrvatskoj zapošljava 40 tisuća radnika i o kojoj posredno ovisi bar stotinu tisuća ljudi, a usto čini 15 posto BDP-a i posluje s više od dvije tisuće domaćih tvrtki, Vlada je početkom travnja donijela posebanZakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, čuveniji kao lex Agrokor. Ubrzo potom Vlada je u Agrokoru imenovala izvanrednog povjerenika Antu Ramljaka. Čak je i sam Todorić potpisao lex Agrokor, da bi kasnije tvrdi kako je to učinio pod pritiscima i ucjenama. Kasnije je Todorić napa(da)o Vladu, ponajprije potpredsjednicu i ministricu gospodarstva Martinu Dalić i Ramljaka da su protusutavnim lex Agrkorom oduzeli njegovo privatno vlasništvo.
"Ne radi se o nikakvoj nacionalizaciji ili bilo kakvom državnom intervencionizmu koji bi bez privole ugrozio bilo čije vlasništvo. Ovaj zakon poštuje Ustav, nepovredivost prava vlasništva, kao i slobodnu poduzetništva", kazao je onomad Plenković. Samim zakonom izvanrednom povjerniku propisan je zadatak da osigura redovito poslovanje kompanije, omogući svježu likvidnost i provede proces restrukturiranja u cilju održivosti tvrtke i očuvanja radnih mjesta. Prinudna uprava, po tom zakonu, može potrajati 15 mjeseci, a ako stabilizacija i restrukturiranje ne uspiju, kompanija će u stečaj.
LJETO
Ovogodišnja turistička sezona postavila je novi rekord. U prvih devet mjeseci ostvareno je 82 milijuna turističkih noćenja, 11 posto više nego lani, a broj dolazaka turista veći je za 13 posto – bilo ih je 16 milijuna! S tim da se tek čekaju brojke za posljednje tromjesečje i da se očekuje prihod koji će na koncu premašiti 10 milijardi eura iz 2016. godine. Ponajviše zahvaljujući prihodima od rekordne turističke sezone, makroekonomisti predviđaju i najveći rast BDP-a u zadnjih deset godina.
MACRON
S nepunih 40 godina i s jedva nešto političkog staža, mladi bankar Emanuel Macron postao je predsjednik Francuske i jedan od najmlađih svjetskih lidera. Francuzi zasićeni socijalistima i konzervativcima koji su vodili republiku proteklih desetljeća velikom su većinom izabrali čovjeka koji je svoju stranku En marche! (Naprijed!) praktički osnovao tek uoči samih izbora.
Mediji su uglavnom pisali o Macronovoj 25 godina starijoj supruzi Brigitte, inače njegovoj bivšoj profesorici, ali on je prvim potezima dao do znanja da će biti odlučni proeuropski lider države koja je uz Njemačku najsnažnija lokomotiva EU. Macronu je pobjedu olakšala i činjenica što se u drugom krugu sučelio s čelnicom krajnje desne Nacionalne fronte Marine Le Pen koja usprkos jačanju populističke desnice u Francuskoj i diljem Europe, ipak nije bila izbor većine Francuza.
MARIĆ
S eskalacijom krize u Agrokoru eskalirali su i napadi na minsitrra financija Zdravka Marića koji je, otkako ga je još Tihomir Orešković uveo u svoju Vladu, a potom ga 'preuzeo' i Plenković, javno bio prozivan kao Todorićev čovjek u vrhu vlasti. Iako je uporno tvrdio da s obzirom na poslove koje je obavljao u Agrokoru nije utjecao niti znao na ono što će se dogoditi, a na sjednicama Vlade se izuzimao od sudjelovanja u donošenju odluka vezanih uz Agrokor, oporba je uz asistetniciju tada suvladajućeg no spram Marića sumnjičavog Mosta uspjela dovesti do toga da se u Saboru glasa o njegovom povjerenju.
U tom trenutku Plenković je izbacio Most iz igre i uz pomoć niza pridobivenih zastupnika uspio zadržati Marića u ministarskoj fotelji. Marić je i tada tvrdio da njegov posao u Agrkoru nije bila izrada financijskih izvješća. Prozivali su ga, ali bez uspjeha, i za davanje kredite HBOR-a Agorkoru, budući da je bio jedan od pet ministara koji su slijedom funkcija sjedili u vijeću HBOR-a.
MLADIĆ
Pred sam kraj rada, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu osudio je bivšeg ratnog zapovjednika bosanskih SrbaRatka Mladića na kaznu doživotnog zatvora uz obrazloženje da su zločini počinjeni tijekom rata u BiH "među najgnusnijima poznatima čovječanstvu". Mladić je proglašen krivim za deset od 11 točaka optužnice: za genocid u Srebrenici, za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i nečovječna djela kao zločine protiv čovječnosti te za ubojstva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje pripadnika UN-a za taoce kao ratne zločine.
Za zločine počinjene početkom rata u Hrvatskoj 1991. godine dok je zapovijedao kninskim korpusom JNA, Mladiću se nije sudilo u Haagu. Prva haška optužnica protiv njega podignuta još 1995. no uhićen je tek 2011. godine. Suđenje mu je započelo 2012. i trajalo je četiri godine.
MOST
Dvaput zaredom je Most, stranka proistekla iz nezavinsen liste u Metkovića uspjela na nacionalnoj razini tržiti izvrsne rezultate ostvarene na parlamentanrim izborima za svoje sudjelovanje u Vladi. U oba slučaja, a naročito s početkom rada Plenkovićeve vlade, Most se nije mogao odmaći od svoga habita protestne stranke, pa je većinu vremena djelovala s pozicije svojevrsne oporbe na vlasti.
Kada je izbila kriza u Agrokoru, čelnik Mosta i tada predsjendik Hrvatskog sabora Božo Petrov prvi je pojurio podići građansku tužbu pritiv Ivice Todorića. A kada su trojica Mostovih ministara na sjednici Vlade proljetos glasali da se prihvati zahtjev SDP-a za pokretanjem izglasavanja povjerenja ministru financija Zdravku Mariću, premijer Plenković hladnokrvno je objavio da će ih razriješiti dužnosti. Most je ekspresno izletio iz Vlade, a upražnjeno mjesto ubrzo je zauzeo HNS. Most je u međuvremenu nagrizla kriza, na lokalnim izborima nisu ostvarili očekivane rezulzate, stranku je napustio i jedan od njenih osnivača i ideloga Ivica Relković, a koncem godine isto je učinio i bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.
NITKO
Hrvatska je u 2017. dobila novu zvijezdu na političkom nebu. Doduše, riječ je o zagonetnom licu jer nitko ne zna kako izgleda, kojeg je političkog opredijeljenja i svjetonazora. Zna se tek da mu je ime Nitko. Gospodin Nitko u drugoj polovici godine postao je najpopularniji političar. U anketama je pobijeđivao poznata lica: premijera Plenkovića, predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, Ivana Pernara, Božu Petrova... Gospodin Nitko nema svoju stranku, ali ima najveći pokret iza sebe. Njegovi birači zovu se apstinenti.
PRALJAK
Najšokantniji medijski prizor ove godine, ne samo u domaćim i regionalnim okvirima već i svjetskim, bilo je samoubojstvo Slobodana Praljka koje je počinio u haškoj sudnici tijekom izricanja pravomoćne presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata. Predsjedavajući Žalbenog vijeća Carmel Agius potvrdio je prvostupanjske osuđujuće presude za ratne zločine počinjene nad muslimanima tijekom hravtsko-bošnjačkog sukovba u BiH: bivšem predsjedniku Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranku Prliću 25 godina zatvora, ministru obrane Bruni Stojiću te dvojici načelnika stožera HVO-a Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću po 20 godina, zapovjedniku Vojne policije HVO-a Valentinu Ćoriću 16 godina, a predstojniku Odjela za zatočene Berislavu Pušiću 10 godina zatvora.
Dok je čitao presudu Praljku, ovaj mu je upao u riječ rekavši da nije ratni zločinac te da s prezirom odbacuje presudu. Potom je ispio tekućinu za koju se tada još nije znalo da je cijankalij. Umro je nekoliko sati kasnije. Pod dojmom presude i šokantnog Praljkovog čina, premijer Plenković najprije je poručio da je Hrvatskoj neprihvatljiva presuda da se radilo o međunarodnom sukobu i da je tadašnje vodstvo Hrvatske sudjelovalo u zločinačkom planu etničkog čišćenja muslimana. Nakon odmah pristiglih kritika iz EU, Plenković je korigirao izjavu rekavši da poštuje presudu, ali se ne slaže s nekim njenim dijelovima.
Unatoč brojnim kritikama izvana, za pokojnog Praljka potom je u Zagrebu održana i komemoracija na kojoj su se pojavila i dvojica ministara iz Plenkovićeve vlade - ministar obrane Damir Krstičević i ministar branitelja Tomo Medved.
PRIČUVNI SASTAV
U godIni na izmaku nije iznova aktiviran redovni vojni rok, ali je aktiviran tzv. pričuvni sastav. Ministarstvo obrane uputilo je pozive za oko 18.000 vojnih obveznika za smotriranje u pričuvne postrojbe Oružanih snaga RH te obuke i osposobljavanja, a s ciljem popune šest pričuvnih pješačkih pukovnija. Pozivi se upućuju razvrstanim pričuvnicima – vojnicima, dočasnicima i časnicima, a to su osobe koje su odslužile vojni rok ili su bile na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili u djelatnoj vojnoj službi te im je određena vojno stručna specijalnost, do 55 godina starosti, do kada zakonski traje vojna obveza. Pričuvnici koji su zaposleni, a pozvani su zbog izvršenja vojne obveze, zadržavaju prava iz radnog odnosa te je pričuvnik koji je primio poziv na osposobljavanje ili vježbu, dužan obavijestiti svog poslodavca da ga u razdoblju navedenom u pozivu neće biti na radnom mjestu. Predviđeno je ustrojavanje šest pješačkih pukovnija Oružanih snaga: u Zagrebu, Osijeku, Karlovcu, Puli, Splitu i Dubrovniku. Od 18.000 pričuvnika pouvanih na smotriranje, bit će odabrano njih oko 9000.Iz MORH-a su poručili da će ustrojavanje pričuvnih postrojbi biti nastavljeno i 2018. godine.
RUSIJA
U kontekstu ovogodišnjih zbivanja Rusiju bi mogli spomenuti zbog njenog vojnog angažmana u Siriji ili napetih odnosa s SAD u svjetlu sumnji o navodnom ruskom uplitanju u ishod američkih predsjedničkih izbora. No, spominjeno je u kontekstu ponovno oživljenih hrvatsko-ruskih službenih odnosa koji su uslijedili nakon duge stagnacije, a doživjeli vrhunac posjetom predsjdnice Kolinde Grabar Kitarović Moskvi i njenim susretom s Vladimirom Putinom. U Moskvi je konačno popunjeno i mjesto veleposlanika koje je dvije godine bilo prazno iz neobjašnjivih razloga.
Naknadno se saznalo da su susretu Grabar Kitarović i Putina bili nazočni i direktor Sberbanke, najvećeg vjerovnika Agrokora, Herman Gref i hrvatski državni tužitelj Dinko Cvitan. Među ostalim, Putin je obećao riješiti problem rafinerije nafte u Bosanskom Brodu koja je u vlasništvu ruske državne tvrtke Zaružbnjeft i modernizirati njenu tehnologiju kako bi se konačno zaustavilo strahovito zagađenje zraka s ove strane Save, u Slavonskom brodu.
SJEVERNA KOREJA
Sjeverokorejski vođa Kim Jong-un nastavio je provocirati Sjedinjene Američke Države i njenog predsjednika Donalda Trumpa koji je sjevernokorejskog diktatora nazvao "malim raketnim čovjekom" (Little Rocket Man). A da se "mali raketni čovjek" nimalo ne šali dokaz je lansiranje prvog interkontinentalnog balističkog projektila koji može doseći teritorij SAD.
Potom je "mali raketni čovjek" naredio testiranje jedne od najjačih hidrogenskih bombi ikad, snage 120 kilotona, triput jaču od nuklearnih bombi koje su Amerikanci bacili na Hirošimu i Nagasaki. Napetost je trajala čitavu godinu, a Trump je Kim Jong-unu s Opće skupštine UN-a neuvijeno poručio da će ga "potpuno uništiti" ako ne prestane s provokacijama.
ŠUPE
Svekoliko hrvatsko građanstvo imalo je priliku ove godine detaljno se upoznati s medicinskim pojmom sinkope (postoji i onaj glazbeni) i to zahvaljući šibenskoj sutkinji Maji Šupe koja je na ponovljenom suđenju nepravomoćno oslobodila zagrebačkog poduzetnikaTomislava Horvatinčića optužbi za izazivanje pomorske nesreće u kolovozu 2011. kada je svojim gliserom usmrtio talijanski bračni par Salpietro. Presudu, kontroverznu koliko je kontroverzan i sam osuđenik... pardon, oslobođenik, sutkinja je objasnila njegovim izostankom reakcija u trenutku nesreće, odnosno stanju privremenog gubitka svijesti iliti sinkope.
"Po mišljenju ovog suda, to je razlog sudara dviju brodica te nastupanja teških posljedica. Uvažavajući rezultate cjelokupnog dokaznog postupka iz svega navedenog proizlazi da optužba nije dokazala da je djelo počinjeno na način kako je optuženiku stavljeno na teret, stoga je ovaj sud prema optuženiku donio oslobađajući presudu", zaključila je sutkinja Šupe.
Bijes javnosti koju je sutkinja Šupe time navukla na sebe dodatno je prisnažen i time što nije u obzir uzela svjedočenje lučkog inspektora koji je opisao kako se Horvatinčić ponašao nakon nesreće i kako je pred njim vlastoručno nacrtao skicu sudara, što čovjek koji je prethodno bio u stanju sinkope svakako ne bi mogao učiniti. Inače, o samoj sinkopi svjedočila je pred sudom tek Horvatinčićeva zaručnica Anica Đerđe Dilber, koja je tada bila na gliseru s njim, dok sinkopu nitko drugo od svjedoka nije spomenuo niti je potvrđena medicinskim vještačenjem.
TERORIZAM
Ni ove godine svijet nije bio pošteđen terorističkih napada, većinom u režiji ISIL-ovih regruta. Godina je počela pokoljem na novogodišnjem slavlju Istanbulu gdje je u noćnom klubu ubijeno 39 ljudi, a završila napadom na džamiju u Egiptu u studenome gdje je pobijeno više od 300 ljudi. Krvavi ISIL-ov niz uključivao je napade u Pakistanu, Iraku, Siriji, Afganistanu, Egiptu, Somaliji, Britaniji, Španjoslkoj... U manchesteru je Britanac libijskog porijekla aktivirao bombu na koncertu Arijane Grande ubivši 25, a ranivši 500 ljudi. Na najprometnijoj šetnici u Barceloni, la Rambli, vozač kamiona iz Maroka u kolovozu je pokosio prolaznike usmrtivši ih 13, a ranivši 130. U Londonu je u dvama napadima, u ožujku i srpnju, ubijeno 12 ljudi. Koncem listopada, useljenik iz Uzbekistana u New Yiorku se zabio kamion među pješake. Ubio ih je osam, od kojih su petero bili turisti iz Argentine...
TRUMP
Godinu je obilježila prva goidna mandata američkog predsjendika Donalda Trumpa, prepuna kontroverznih poteza i izjava. Trump je, na zgražanje većine svijeta, povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma i Transpacifičkog partnerstva (TPP), a izvan snage je stavio zakon o zdravstvenom osiguranju koji je donio njegov prethodnik Barack Obama i po komu je dobio naziv Obamacare. Smjenjivao je najbliže suradnike, neke zbog hira, a neke pod pritiskom od kojih je najveći bila tzv. "ruska afera" odnosno sve jasnija sumnja o upletenost Rusije u američke izbore čemu je krajnji cilj bilo upravo njegovo dovođenje u Bijelu kuću. Kraj godine Trump je začinio još jednom spornom odlukom, onom da prizna Jeruzalem kao glavni grad Izraela i tako se iznova suprotstavi međunarodnoj zajednici. Kod kuće je pak poentirao krajem godine najavivši najveću poreznu reformu u SAD u zadnjih trideset godina.
Trump je, inače, prema anketama dosad najnepopularniji američki predsjednik u prvoj godini mandata u povijesti.
UDRUŽENI ZLOČINAČKI POTHVAT
Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u okviru žalbene presude bosanskohercegovačkoj šestorici, utvrdilo da je postojao međunarodni oružani sukob u BiH i stanje okupacije, a potvrdilo je i postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH. U prvostupanjskoj presudi zaključeno je da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-1994. godine bio međunarodni sukob uz umiješanost Hrvatske te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana. Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava etnički čistog hrvatskog entiteta barem djelomično u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj. U tom su pothvatu, prema rečenoj presudi koja je uzdrmala Hrvatsku, uz Tuđmana sudjelovali bivši ministar obrane Gojko Šušak, bivši načelnik glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko, bivši čelnik Herceg-Bosne Mate Boban, te šestorica osuđenih potkraj studenoga u Haagu.
VUČIĆ
Nakon što je 2016. godine na dotadašnjem vrhuncu političke moći raspisao izvanredne parlamentarne izbore u Srbiji i sa svojom Srpskom naprednom strankom još više učvrstio položaj, tadašnji premijer Aleksandar Vučić početkom ove godine odigrao je neočekivani potez i umjesto stranačkog kompanjona i aktualnog predsjednika države Tomislava Nikolića sebe isturio kao predsjedničkog kandidata. Izbore početkom travnja dobio je glatko, već u prvom krugu, s 55,1 posto osvojenih glasova. Time je zacementirao svoju vlast koju neki nazivaju diktaturom, a mnogi autokratskom po uzoru na Putina ili Erdogana. Srbija je, inače, u pristupnim pregovorima s EU, u prisnim odnosima s Rusijom i Turskom i stalno napetima s Hrvatskom, iako je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zabljesnula na Vučićevoj inauguraciji u Beogradu.
ZA DOM SPREMNI
Početkom rujna u Jasenovcu je skinuta i kod Novske premještena spomen-ploča koju je prošle zime udruga HOS-a iz zagreba ondje postavila. Mjesecima je ta spomen-ploča izazivala političke i ideološke prijepore jer je na njoj, usred mjesta gdje se nalazio ustaški koncentracijski logor tijekom Drugog svjetskog rata, u grbu HOS-a stajao ustaški pozdrav "Za dom spremni". Ploča je bila postavljena za jedanaestoricu poginulih pripadnika HOS-a.
ŽIVI ZID
Živi zid je u anketama u studenome prvi puta prestigao Most i postao treća stranka u Hrvatskoj. A koncem godine uspjeli su u Istri i Rijeci prestići čak i tamo dosad nedodirljivi SDP. "To uopće nije čudno jer oni su protestni pokret. Ljudi su izrazito nezadovoljni, a oni su našli uspješnu retoriku. Valja se sjetiti ‘kletve’ koju je izrekao Ivan Vilibor Sinčić u kampanji 2014. godine u kojoj je bio kandidat za predsjednika Republike kada je rekao da je cilj Živog zida postati tako jakom političkom strankom da dovede do toga da velika koalicija HDZ-a i SDP-a bude jedino političko rješenje. Ta se kletva polako ostvaruje", kazao je nedavno za naš portal politički analitičar Davor Gjenero. S obzirom na krizu korz koju prolazi Most, ali i SDP koji unatoč drugom mjestu u anketama bilježi rekordno nizak rejting, uspon Živog zida mogao bi biti nastavljen i iduće godine.
