I dok se u Petrinji prosvjeduje, u Križevcima takvih problema nemaju. Dapače, građani sami mogu predlagati na što će se trošiti njihov novac. Grad im je dao mogućnost da sudjeluju u kreiranju proračuna za iduću godinu. Uz to, već su mogli investirati u solarne panele koji su postavljeni.
Kad su pokrenuli firmu bilo ih je dvoje, a nakon godinu dana traže 14 zaposlenika. Ova digitalna agencija dio je razvojnog centra i tehnološog parka u Križevcima, a već su prepoznati i u svijetu.
"Radimo za hrvatske klijente i radimo za inozemne klijente. Što se tiče hrvatskih klijenata radimo dosta tehnički potkovane projekte za telekome. A što se tiče američkog tržišta radimo na jednom alatu za izvanškolske aktivnosti", objasnio je Tomislav Tenodi, suosnivač tvrtke.
Mladi poduzetnici velike poslove sklapaju u centru kojeg je financirala Europska unija s 33 milijuna kuna. Križevci su najbolji u Hrvatskoj po povlačenju europskog novca s kojim su, između ostalog, počeli graditi i biciklističke staze, parkirališta, odmorišta - za to su dobili 12 milijuna kuna.
"Tendencija grada Križevaca je svakako izmještanje prometa iz centra grada pa bih svakako to htio u strateškom razdoblju do 2025.", kazao je gradonačlenik Križevaca Mario Rajn.
Građani sada imaju mogućnost sudjelovanja u stvaranju gradskog proračuna za iduću godinu.
"Otvorili smo posebnu mail adresu i preko društvenih mreža ih pozvali da prvenstveno uvidom u strukturu razjdela kažu i iskažu svoje potrebe i interese bilo da je riječ o društvenim potrebama ili ulaganjima u infrastrukturu", nadodaje gradonačelnik Rajn.
Desetak prijedloga već je stiglo, a sigurno će ih biti još.
Križevčani su imali priliku i i investirati, pa su tako prikupili novac za solarne panele na upravnoj zgradi razvojnog centra. Ideja je da sve javne zgrade u Križevcima do 2030. budu energetski samoodržive. Križevci su, očito, primjer da se može, kako to onda preslikati na državu?
"Što manje političkih upliva i što više struke i rezultati su vidljivi", zaključuje gradonačelnik Rajn.
