Vlada kreće u rasprodaju tvrtki u vlasništvu države. Do travnja iduće godine planira se prodaja udjela 90 tvrtki u kojima vlasništvo države ne prelazi četvrtinu ukupnog vlasništva.
I dok se Vlada nada da će na taj način zadovoljiti jedan od uvjeta za ulazak u Eurozonu i privući investicije, ekonomisti misle da bi pravi efekt postigli tek prodajom velikih udjela u tvrtkama.
"Privatizacija je nužna"
"U postojećoj strukturi gdje prevladava državni sektor, jednostavno ne može ostvariti dovoljno novostvorene vrijednosti koja bi omogućila ekonomski rast više od 3 posto. Dakle, privatizacija je nužna", kazao je ekonomski analitičar, Damir Novotny.
Država preko Centra za restrukturiranje i prodaju trenutno ima udio u 387 tvrtki u ukupnoj vrijednosti većoj od 5 milijardi kuna te vlasnički udio u 39 tvrtki od posebnog interesa. Kroz četiri javna poziva država će se riješiti vlasništva u tvrtkama na čije upravljanje nema utjecaja.
Prodaja manjih udjela:
Planirana je prodaja dionica/poslovnih udjela u 90 trgovačkih društava, do travnja 2020. Navedenom mjerom obuhvaćena su trgovačka društva iz manjinskog portfelja CERP-a, odnosno u kojima udio RH ne prelazi 25 posto temeljnog kapitala.
To je, kao jedan od svojih prvih poteza najavio i novi ministar državne imovine.
"Mi moramo prije svega vidjeti što uopće napraviti s tim malim udjelima. Jer imati udio u tvrtki, a ne moći ništa u vođenju mislim da nema smisla", rekao je ministar državne imovine Mario Banožić u srpnju ove godine.
Najvrijednije s malim udjelom:
Najvrjednije među njima su tvrtke kojima se već trguje na burzi, poput Hrvatskog telekoma, Badela ili Agrolagune.
No, Novotny smatra da će za takve tvrtke država puno teže pronaći investitore.
"Vlada može pronaći investitore samo za većinske udjele. Naravno, govorimo o onim poduzećima koja nisu kotirana na tržištu kapitala, ako ta poduzeća imaju dugoročnu perspektivu", rekao je Novotny.
Najvrijednije s velikim udjelom:
Među takvim poduzećima su, osim Janafa koji je od posebnog državnog interesa, Podravka, Croatia osiguranje i Luka Rijeka.
Privatizacija tvrtki koje su u većinskom vlasništvu države, poput Hrvatskih autocesta ili Hrvatske pošte još nije u planu. U takvim tvrtkama Vlada namjerava ojačati nadzor nad poslovanjem poduzeća kako bi zadržala bolju kontrolu i izbjegla crne scenarije poput onog u Uljaniku.
O ovoj temi nešto je više rekao posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja, Zvonimir Savićem.
Prodaju je potrebno napraviti do sredine iduće godine
Vezano uz način na koji će se prodavati tvrtke u kojima država ima svoje udjele i o tome koliko toga uopće Hrvatska mora prodati da bismo ispunili uvjete za ulazak u Eurozonu, Savić je kazao:
"Kad govorimo o prodajnim uvjetima u tvrtkama, prvo moramo reći da je to intenziviranje prodaje udjela jedna od 19 mjera koje je Hrvatska pripremila i dogovorila s Europskom komisijom u smislu koje moramo ispuniti kako bi bili spremni za ulazak u Eurozonu, odnosno Europski tečajni mehanizam koji prethodi ulasku Eurozoni", kazao je i dodao da što se tiče samoga dijela prodaje udjela, manjinskih udjela u spomenutim poduzećima, ono što je bitno naglasiti jest da je do sredine iduće godine potrebno objaviti prodaju ili dati nalog za prodaju udjela najmanje 90 tvrtki.
"To se planira napraviti u tri vala, dakle počevši na jesen - očekuje se barem 30-ak i još u dva vala prodaja tog manjinskog udjela. Riječ je o poduzećima koja se nalaze pod ingerencijom CERP-a. Što se tiče dinamike, dakle ponavljam, 90 poduzeća, ona poduzeća kojima je država manjinski vlasnik, manjinski udio do 25%, u roku do sredine iduće godine", kazao je.
Analitičari kažu da će biti teško pronaći investitore za manje udjele.
No, je li to uistinu tako?
Savić kaže da investitor mora pokazati interes i za sektor u kojem ta tvrtka djeluje i za kupnju udjela te tvrtke. U dobrom djelu tvrtki taj je udio relativno malen pa to može utjecati na smanjenje interesa pojedinog investitora, to je jedna bitna stvar.
"Međutim, postoji cijeli spektar poduzeća gdje investitori mogu pokazati svoj interes, Ono što se pokušava napraviti, to CERP konstantno radi, dakle objava tih natječaja i investiranje potencijalnih investitora, potencijalnih poduzetnika za kupnju. Ono što se također pokušava učiniti, napravljene su određene zakonske prilagodbe i promjene kako bi se ubrzao proces. Tako da zakonske prepreke ne bi bile otegotne", kazao je Savić.
Istaknuo je primjer CERP-a koji već nakon prvog kruga objave poziva na prodaju određenog postotka poduzeća, nakon toga kruga već može krenuti u izravan kontakt s potencijalnim kupcem, što naravno ne znači smanjenje cijene nego su ti postotci ubrzani sa željom i nakanom da se država riješi određenog postotka i tako to doprinosi efikasnijem poslovanju poduzeća, odnosno pod vodstvom investitora.
Ne prodaju se tvrtke od strateškog i posebnog državnog interesa
No ipak ništa od prodaje tvrtki od strateškog i posebnog državnog interesa - poput Croatia Airlinesa, Hrvatskih autocesta, Jadrolinije i slično.
"Tvrtke od strateški posebnog interesa, kad govorimo o ovom procesu približavanja Eurozoni, nisu mjera koju je nužno napraviti kako bi Hrvatska postala članica Eurozone. Za takve tvrtke koje su od posebnog interesa, koje su veće, ispravna je procedura naći strateškoga partnera koji bi ustvari uložio u tvrtke koje ste spomenuli kako bi na takav način doprinijeli poslovanju. Dakle, u kontekstu približavanja Eurozoni ni jedna od mjera ne definira ili ne uvjetuje prodaju spomenutih poduzeća", istaknuo je Savić.
Premijer je obećao povratak INA-e u državno vlasništvo, a Savić je otkrio u kojoj je to trenutno fazi.
"Faza je sve intenzivnija, ono što je od recentnih događanja bitno spomenuti, prije otprilike dva tjedna održan je i Savjet za prodaju INA-e, odnosno nakon toga je donesena odluka na tom Savjetu o prihvaćanju savjetodavnih usluga, dakle konzultantske firme koja će savjetovati. Na sjednici Vlade, isto prije dva tjedna, također je potvrđena ta odluka", kazao je.
Kreće se u fazu analize
Dodao je i kako je tamo donesena odluka da će savjetodavna kompanija u idućih šest mjeseci napraviti dubinsko snimanje INA-e i otprilike u roku od šest mjeseci MOL-u ponuditi nekakav način otkupa. Odnosno, još konkretnije, ide se u fazu analize, donošenja odluka, načina kako bi se mogao od MOL-a otkupiti paket dionica i preporuka kako i na koji način te dionice ponuditi nekom zainteresiranom investitoru. Očekuje se da će taj proces biti završen u prvom kvartalu iduće godine.
"Dakle, u prvom kvartalu 2020. kad ćemo moći konkretno govoriti kakav bi to bio način otkupa i način eventualno prodaje dionica nekom potencijalnom budućem investitoru", rekao je Savić.
Ovo je jedna od mjera za ulazak u Eurozonu, no na što smo se još obvezali?
"Prodaja dijela udjela državnih firmi samo je jedna od mjera. Hrvatska se početkom prošlog mjeseca obvezala da će najkasnije do sredine iduće godine provesti cijeli niz mjera. Točno 19 mjera, u to je uključeno 19 hrvatskih institucija", kazao je Savić.
Istaknuo je kako mjere obuhvaćaju primjerice mjere povezivanja Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom, zatim intenziviranje aktivnosti koje su povezane uz pranje novca. Imamo poboljšanje prikupljanja i obrade statističkih podataka. Tu ulazi depolitizacija državnih institucija, prvenstveno Ministarstava...
Za kraj gostovanja u RTL-u Danas istaknuo je kako se tih 19 mjera mora provesti do sredine iduće godine.
