Država je krenula u novi krug pregovora o subvencioniranim kreditima za kuće i stanove za mlade što je u prošlosti uvijek dovodilo do skoka cijena i malog zastoja na tržištu nekretnina jer dio kupaca čeka objavu natječaja prije nego krene u realizaciju kupnje doma.
Poziv građanima početkom ožujka
Ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat je s predstavnicima Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama početkom veljače održao je na tu temu inicijalni sastanak s bankarima, a u roku dva tjedna očekuje se i poziv da oni dostave ponudu vezanu uz visinu kamata za subvencionirane kredite.
"Očekujemo da bi javni poziv prema građanima mogao biti otvoren u prvoj polovini ožujka", poručio je nakon tog sastanka ministar Horvat. Vlada je ove godine za subvencioniranje novih kupnji planirala 50 milijuna kuna, dok je za pokrivanje subvencija za kredite iz ranijih godina planirano još 213,5 milijuna kuna.
Uvjeti za subvencije
Zakonski uvjeti za subvencioniranje stambenog kredita i ove godine su slični prošlogodišnjim. Da bi se kvalificirali ne smijete biti stariji od 45 godina prilikom podnošenja zahtjeva i ne smijete vi ili partner imati kuću ili stan u svom vlasništvu, a ako imate samo jednu kuću ili stan morate se obvezati da ćete je prodati u roku od dvije godine od sklapanja ugovora o subvencioniranom kreditu.
Država će subvencionirati prvih pet godina otplate kredita i to od 30 do 51 posto anuiteta, ovisno u kojoj od osam skupina po indeksu razvijenosti se nalazi grad ili općina u kojoj kupujete. U zadnjoj skupini s najmanjom subvencijom od 30 posto su Zagreb, Rijeka, Split, Zadar i Varaždin.
Postoji i mogućnost produženja subvencije i to za jednu godinu za svako dijete u trenutku donošenja odluke APN-a o subvencioniranom kreditu te za dvije godine po svakom rođenom ili posvojenom djetetu u razdoblju subvencioniranja kredita. Efektivna kamatna stopa ne smije biti veća od 3,75 posto godišnje.
"Zbog APN-a očekujemo povećanu aktivnost na tržištu"
Osnivač i direktor tvrtke Opereta nekretnine, koja uglavnom posluje s nekretninama u Zagrebu, Boro Vujović kazao je za RTL.hr da ne očekuje zastoj na tržištu nekretnina u vremenu do objave natječaja APN-a.
"APN će ići kroz mjesec dana i tajming je jako dobar jer ljudi imaju vremena skupiti dokumentaciju, naći stan i dobiti odobrenje banke. Zbog APN-a sada baš očekujemo povećanu aktivnost na tržištu", kazao je Vujović.
Iako bi mnogi očekivali da je zbog korona krize pala prodaja stanova i kuća, Vujović kaže da je stanje upravo suprotno, a kao jedan od razloga "živosti" tržišta navodi i činjenicu da su građani manje išli na skijanje.
"Mi aktivnost mjerimo po broju upita za nekretnine. Siječanj ove godine je jači nego onaj prošle godine. Razlog leži i u činjenici da ove godine nije bilo skijanja. Obično za praznike pa do 15. siječnja nitko ništa ne radi. Ali ove godine toga nije bilo i ljudi su gledali nekretnine", rekao je.
Stanovnici centra Zagreba traže novogradnje ili sele na periferiju
"Aktivnost na tržištu je podjednaka ove i prošle godine. I prošle godine smo imali najavljen APN krajem ožujka pa je već u ovo vrijeme bila 'forza' na tržištu jer su ljudi tražili, gledali i kupovali nekretnine", rekao je Vujović.
Njegova agencija uglavnom posluje u Zagrebu, a kaže da su cijene nekretnina u prošlog godini bile otprilike jednake kao i u godini prije, bez obzira na korona krizu i potres koji je oštetio mnoge zgrade u centru. No, u Zagrebu se, prema njegovim riječima, događa jedan drugi trend.
"Stvorena je nekakva unutarnja migracija. Ljudi iz starijih zgrada iz centra Zagreba zbog potresa su u strahu i kupuju gotove novogradnje na drugim lokacijama. Puno vlasnika nekretnina iz centra kupuju novije nekretnine u centru ili u drugim dijelovima grada", kazao je i dodao da je novogradnjama čak cijena i porasla u odnosu na prošlu godinu.
Otkrio je i zanimljivi detalj da je prošle godine više kupaca, u prosjeku, kupovalo nekretninu putem kredita banaka nego u gotovini. "U 2019. godini nam je 50 posto kupaca kupovalo kreditom, a u 2020. ih je bilo više od 60 posto", kazao nam je Vujović.
"Subvencije bitno utječu na cijene, ali i dinamiku na tržištu"
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, na pitanje o novom krugu subvencija, kazao je za RTL.hr da njihova udruga od početka ne podržava takav oblik subvencioniranja države.
"Pozdravljamo što je država prepoznala da treba poticati stanovanje, ali ova mjera ima nekoliko negativnih efekata i ona može biti i bolja", kazao je Ranilović te objašnjava:
"One bitno utječu na tržište, kako cijenom, a tako i dinamikom. Tržište se prilagođava postavljenom roku pa se transakcije odgađaju. Sve to bitno utječe i na cijene nekretnina. Mnogi ljudi dva, tri ili četiri mjeseca prolongiraju svoju odluku u skladu s rokom kada će biti subvencije".
Smatra da bi trebalo subvencionirati kupnju u samo određenim krajevima Hrvatske gdje je mala potražnja za nekretninama. Njegovo udruženje se zalaže za subvencije koje bi se davale kroz cijelu godinu i ne bi imale rokove pa ne bi toliko utjecale na cijenu nekretnina, što smatraju najnegativnijim efektom mjere.
"Pohvalno je i potičemo pomoć države, ali mislim da bi se ipak trebali malo sjesti i prilagoditi mjeru realnim okvirima", rekao je te dodao da smatra da bi se novac mogao bolje iskoristiti, a svejedno poticati ostanak i pomoć mladim obiteljima i podizanje nataliteta.
Pao je promet, ali ne i cijene
Ranilovć kaže da je zbog krize prošle godine pao promet, ali ne i cijene.
"Promet u 2020. u odnosu na 2019. godinu je za područje cijele Hrvatske pao 11,6 posto. Smanjio se broj transakcija u 2020. godini. U centru Zagreba je promet pao čak i 40 posto zbog potresa. Najviše se kriza osjeti u padu prometa, dok kod cijena toliko i ne. Ljudi nisu spremni još uvijek spustiti cijenu iako ima razloga za spuštanje cijena nekih nekretnina. Najveći generator rasta cijena su novogradnje, posebno u Zagrebu nakon potresa", kaže Ranilović i dodaje da ljudi novogradnje nakon potresa doživljavaju "kao sigurna utočišta".
"Ljudi će prije odabrati stan koji je novije izgradnje, sigurniji i otporniji na potres, nego one stare. Sada je sigurnost postala jedan od glavnih kriterija za kupovinu nekretnine, posebno u gradu Zagrebu", rekao je Ranilović.
Podaci DZS-a pokazuju rast cijena u prošloj godini
I posljednji objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku, za treće tromjesečje 2020. godine u odnosu na isto razdoblje 2019., pokazuju porast cijena nekretnina u svim segmentima.
Ukupni porast iznosio je 6,9 posto. Za starogradnju je to bio porast od 7,6 posto, a novogradnju 1,6 posto. Cijene na Jadranu su rasle 7,5 posto, a u Zagrebu 5,7 posto, dok je u ostatku Hrvatske rast bio čak devet posto.
Prema posljednjoj statistici o cijenama stanova u novogradnji koju je objavio DZS, kvadrat je prosječno u prvoj polovini 2020. godine stajao 12.824 kuna ili oko 1700 eura. U Zagrebu se za novogradnju moralo prosječno platiti 14.299 kuna ili oko 1900 eura, a u ostatku Hrvatske to je iznosilo 11.263 kune ili oko 1500 eura.
