Sjećate li se Andrije ili stop COVID aplikacije? Prošle godine o njima se puno govorilo, a danas ih tek rijetki koriste. Obje digitalne platforme predstavljene su kao tehnološko dostignuće koje će pomoći u borbi s epidemijom, a doživjele su fijasko.
Sličan scenarij sada gledamo s trećom, najvažnijom platformom za cijepljenje. Informatičkim stručnjacima nije jasno kako je tako jednostavna aplikacija puna grešaka, pa je Goran Latković objašnjenja tražio od Ministarstva zdravstva. No tamo umjesto odgovora - šutnja.
Prvo smo muku mučili s nedostatkom cjepiva, a sad muku mučimo
kako da ga potrošimo jer najveće probleme stvara sustav prijave -
cijepise.hr. Neki prijavljeni su izbrisani, neke se cijepili
greškom, a većina zavoda poziva ljude preko svojih
platformi.
Izrada stranice i popratnog sadržaja koštali su 192 tisuće kuna,
a cijeli projekt praćenja cijepljenja 4,4 milijuna. Taj fijasko
platili su porezni obveznici, a informatički stručnjaci ostali u
čudu lošom izvedbom.
''To je najobičniji programski proizvod koji se radi na stotinama mjesta svaki dan, tako da teško je objasniti zašto su oni na toliko različitih razina uspjeli profulati i poantu i s jedne strane i isprogramirati softer koji funkcionira'', rekao je informatički stručnjak Marko Rakar.
U Međimurju su angažirali informatičku tvrtku koja je za puno manje novca napravila puno kvalitetniju platformu i problema nemaju. Do sad su cijepili preko 20 posto stanovništva starijeg od 16 godina.
''Naš fokus je bio da zadovoljimo Međimursku županiju, znači da u
što kraćem vremenu prikupimo sve te podatke i obradimo. Nažalost,
država u tom vremenu nije niti počela, odnosno počeli su raditi
pa nismo imali nikakve smjernice kako oni idu, tako da smo mi to
sve razvili u suradnju s Domom zdravlja i Međimurskom
županijom'', kazao je Miljenko
Petak, direktor informatičke tvrtke.
Vrijedi podsjetiti i na druge korona aplikacije koje su doživjele
debakl. Lani u travnju iz Vlade su se hvalili s Andrijom,
digitalnim asistentom koji preko poruka građanima odgovara na
pitanja koja ih zanimaju. Vrlo brzo Andrija je pao u zaborav.
''Ja mislim da je sramotno bilo koliko je pažnje posvećeno najobičnijem chat botu koji se kupi za par stotina, par tisuća kuna i koji služi da odgovara na banalna i trivijalna pitanja'', smatra Rakar.
Treći krik tehnološke revolucije ministarstva bila je stop COVID aplikacija koja je trebala pratiti kontakte pozitivnih osoba. Da bi bila uspješna, trebalo ju je instalirati 60% građana, a skinulo ju je tek 90 tisuća.
''Ova aplikacija je u potpunosti dobrovoljna, ona je transparentna i ona je privremena'', govorio je ministar Vili Beroš 27. srpnja prošle godine.
Kako je onda moguće da kraj svih uspješnih Hrvatskih IT firmi, projekti onih koje angažira država dožive fijasko?
''Imamo rukovodstvo koje je nesposobno i needucirano, oni ni sami
ne znaju što bi trebali tražiti od svojih dobavljača. Naše doista
uspješne IT tvrtke se ne žele javljati na javne natječaje'',
rekao je Rakar.
Umjesto tehnološkim postignućima, Hrvatska se svijetu može
pohvaliti da su je u nedostatku cjepiva uspjela imati višak i
tako cijepila odabrane.
