Kroz prosječni trgovački lanac u Hrvatskoj na dan prođe pola milijuna kupaca. Njih 30 posto robu plati gotovinom, a većina ih ne traži 'kusur' u najsitnijim lipama. Pa, ako napravimo jednostavnu računicu, ispada da trgovci na račun cijena koje završavaju s 99 ili 98 lipa - na godinu zarade od milijun do dva milijuna kuna. A takve bi cijene uskoro mogle otići u povijest.
Gotovo da nema proizvoda kojemu je cijena zaokružena na cijeli broj. Vesna, kao i većina potrošača, ne traži ostatak novca ako je riječ o najsitnijim lipama.
'Nije u redu. 98 lipica, tak se skupe, lipa po lipa i mi smo zakinuti, oštećeni mi kupci. A svakodnevno smo po dućanima', kaže ova Zagrepčanka. ' Ne znam vraćaju li jer nemam običaj tražiti to', rekao je za Dnevnik.hr Željko.
Potrošači ne traže, a trgovci zadovoljno trljaju ruke. Stoga, EU parlament zahtijeva od EU komisije da se nađe model kako bi se zaštitilo potrošače.
'Za pojedinca je to relativno mali novac, ali opet na neki način je to prevara. Jer, često i u trgovinama vam kažu - joooj, nemam sitno da vam vratim i svatko će odmahnuti rukom i reći - pa neću sad praviti problem radi te dvije lipe', kaže Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu. Na koji će se način regulirati cijene, još nije poznato.
'Pa bolje da zaokruže da bude sve na 50. Onda će se i blagajnici ljepše činiti kad joj ostaviš 50 nečega nego 3', kaže Željko. 'U Njemačkoj su radili jednu humanitarnu, da tako kažem akciju.
Građanima su preporučili da taj sitniš ostave u humanitarne svrhe, nakon čega je svakog mjeseca ostajalo oko 25 tisuća eura i oni su od toga gradili vrtiće i radili slične projekte koji su socijalno izuzetno vrijedni', rekla je Borzan.
Potreba za zaokruživanjem cijena proizlazi i zbog velikog troška kovanja najsitnijih kovanica.
