Zakup pašnjaka u Hrvatskoj, posebice onih na krškim područjima, donedavno je bio izrazito unosan biznis jer dok su cijene zakupnine simbolične, poticaji su bili i više nego izdašni. Pojedini poduzetnici, koji do prije dvije godine nisu imali veze s poljoprivredom, a ni stočarstvom, obogatili su se na spomenutim potporama. Problem je, međutim, što zakupce ni milijuni kuna poticaja nisu natjerali da održavaju pašnjake na adekvatan način, bilo košnjom ili napasivanjem, odnosno držanjem stoke, javlja Slobodna Dalmacija.
Aktualni ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, za razliku od njegovih prethodnika, odlučio se obračunati s onima koji, prema njegovom mišljenju, zloupotrebljavaju potpore iz europske i državne blagajne. Na takvu reakciju su ga potaknule brojke koje su bile u potpunom nerazmjeru. Naime, dok je broj upisanih pašnjaka iz godine u godinu rastao (u 2014. godini je bilo 23 000 hektara, a ove godine ih je 98 850), istovremeno je stočni fond padao.
Zbog toga su Inspektori Agencije za plaćanja u poljoprivredi
otišli u nenajavljenu kontrolu pašnjaka i zatekli poražavajuće
stanje. Čak 80 posto pašnjaka je bilo zapušteno i bez grla
stoke. Riječ je uglavnom o krškim pašnjacima, odnosno svim
onim površinama koje se nalaze južno od Karlovca.
Ovih dana, inspektori su obišli i pašnjake s tzv. ekološkom
proizvodnjom, za koje zakupci dobivaju najveće potpore, i do 6000
kuna po hektaru. Od 18 000 hektara, čak 5000, ili gotovo 30
posto, ne udovoljava kriterijima za dobivanje poticaja.
"Rast broja upisanih krških pašnjaka, i to iznad 100 posto u
svega godinu dana, bilo je posljedica značajnog povećanja
poticaja u skladu s novim sustavom izravnih plaćanja EU-a po
kojemu se poticaj za pašnjake izjednačio s poticajem za sve druge
vrste uporabe zemljišta. U svakom slučaju, dok su 2014. godine
poljoprivrednici dobivali 665 kuna po hektaru, 2015. godine se
taj iznos popeo na 2200 kuna, što je bio minimun jer su ekološki
proizvođači mogli dobiti i trostruko više", piše
Slobodna Dalmacija.
