Na pomolu je veliki željeznički preporod u Hrvatskoj, s obzirom da se gradi čak 400 kilometara novih pruga. U sljedećih 10 godina Hrvatska bi trebala konačno dovesti u red svoju željezničku infrastrukturu i omogućiti da se po njenim prugama putnici voze brzinom od 160 kilometara na sat, javlja danas Jutarnji list. I dok se činilo kako ćemo i dalje u Europi ostati među najgorima kada je u pitanju željeznički prijevoz - lošiji su samo Srbija, BiH i Crna Gora, ovog mjeseca dogodio se preokret.
Puštena je nova pruga u Hrvatskoj, od Gradeca do Sv. Ivana Žabnog, u Vukovaru je potpisan ugovor sa španjolskom tvrtkom Comsa o nadogradnji i elektrifikaciji pruge Vinkovci - Vukovar, a osam godina nakon pokretanja projekta, odabrana je turska tvrtka Cengiz za izvođača radova na dionici pruge Križevci - Koprivnica - državna granica, da bi na kraju bio potpisan ugovor težak 2,7 milijardi kuna kojima Europska unija sufinancira gradnju dionice nizinske pruge od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.
18 projekata
Za 18 projekata, od kojih je pruga Gradec - Sv. Ivan Žabno dovršen, Hrvatska država, Europska unija i Svjetska banka će u sljedećih deset godina u projektiranje, obnovu i nadogradnju željezničke infrastrukture uložiti više od tri milijarde eura.
Jutarnji list je izdvojio 11 projekata, od kojih se njih sedam nalazi na međunarodnom Mediteranskom koridoru koji treba spojiti Rijeku s Baltikom. Hrvatski dio tog koridora podijeljen je na dio od Zagreba do Rijeke poznat kao nizinska pruga i dio od Zagreba do Botova odnosno do granice s Mađarskom. Riječ je o 250 kilometara pruge, a 22 kilometra dionice je od Zagreba do Dugog Sela dvokolosiječno i elektrificirano.
Modernizacija i gradnja ovog pravca trebala bi iznositi oko 2,6 milijardi eura, ali u to nije uključena modernizacija čvorišta Zagreb.
Nizinska pruga
Za nizinsku prugu za Hrvatski Leskovac - Karlovac potpisan je ugovor o sufinanciranju te kreće natječaj za izvođača radova. Za ostale dionice u tijeku je izrada studijske dokumentacije, što se odnosi na najtežu i ekstremno skupu dionicu od Karlovca do Škrljeva. U pitanju je oko 150 kilometara dionice čija bi gradnja mogla stajati oko 1,5 milijardi eura. Ovisno hoće li biti odabrana južna ili sjeverna varijanta dionice. Sjeverna, Kupska, dugačka je 150 kilometara od čega je 61 kilometar tunela i mostova, a južna, Drežnička, duga je 170 kilometara s 45 kilometara tunela i mostova.
Ne zna se hoće li ta dionica biti dana u koncesiju ili će Europska komisija u strahu od kineskog kapitala donijeti odluku o sufinanciranju ovog projekta. Financiranje EU za Hrvatsku je povoljnije jer to ne utječe na rast javnog duga, a u slučaju davanja pruge u koncesiju kineska kompanija bi je gradila i financirala, no uz davanje državnih jamstava u visini od oko 1,5 milijardi eura, što si država teško može dopustiti.
Za dionicu Škrljevo - Rijeka - Jurdani ishođena je lokacijska dozvola, a glavni projekti su u izradi, što je EU sufinancirala sa 8,5 milijuna eura. Za čvor Zagreb u tijeku je definiranje konačnog rješenja te bi cijela pruga trebala biti završena do 2030. godine, piše Jutarnji list.
Pruga Zagreb-granica sa Srbijom
Drugi važan međunarodni pravac je pruga Zagreb - granica sa Srbijom. Modernizirane su dionice Vinkovci – Tovarnik – državna granica i Okučani – Novska te je u tijeku projektiranje obnove i dogradnje dionice Dugo Selo – Novska. Radovi za ovu dionicu procjenju se na 580 milijuna eura. U izradi je i projektna dokumentacija za modernizaciju dionice Okučani – Vinkovci.
U sklopu modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge Zaprešić – Čakovec u tijeku su radovi na dionici Zaprešić – Zabok. Vrijednost radova koje izvodi tvrtka Swietelsky je 529 milijuna kuna, a planirani rok završetka je kraj 2021. godine.
Važan projekt je i rekonstrukcija i proširenje kapaciteta teretnog kolodvora Rijeka Brajdica. Radovi obuhvaćaju potpunu rekonstrukciji postojećih devet kolosijeka te proširenje željezničkog tunela Sušak u dužini 423 metra, a ukupna vrijednost radova je 35,6 milijuna eura, piše Jutarnji list.
