Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) počeo je serološko testiranje nakon kojega bismo trebali saznati koliko je raširen koronavirus u hrvatskoj populaciji. Serološko testiranje obuhvaća 1100 uzoraka krvi građana koji su prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo, javlja Jutarnji list.
Dr. Tatjana Vilibić-Čavlek, voditeljica Odjela za virološku serologiju HZJZ-a, rekla je kako su trenutačno u sklopu validacije testova uz uzorke seruma bolesnika s potvrđenom infekcijom Covid-19 testom ELISA testirali i 120 osoba iz opće populacije te zdravstvenih djelatnika. Međutim, upozorila je da je na temelju tako malog broja ispitanika prerano reći kolika je prokuženost populacije. "Ovog će tjedna početi testiranje većeg broja ispitanika, čime će se steći bolji uvid u prokuženost naše populacije."
"Test ELISA metoda je serološke dijagnostike kojom se u serumu bolesnika dokazuju pojedine klase protutijela, IgM, IgG i IgA. Ovisno o dokazanim protutijelima, možemo reći radi li se o akutnoj ili nedavnoj infekciji, odnosno ranijem kontaktu s virusom. Ako osoba ima protutijela za SARS-CoV-2, znači da je stekla imunitet, no o trajanju imuniteta ne znamo mnogo više jer se radi o novom virusu te je od njegove pojave prošlo premalo vremena da bi se moglo govoriti o dugotrajnosti imuniteta", dodala je dr. Vilibić-Čavlek za Jutarnji list.
Imunitet krda
Rezultati takvog testiranja iz Češke i Slovenije pokazuju da je u tim zemljama virusom bilo zaraženo između dva i pet posto populacije. Ako kod nas bude tako, to bi značilo da je najviše 125.000 hrvatskih građana prokuženo, što je nedostatno za postizanje kolektivnog imuniteta (imunitet krda), koji je kod Covida-19 između 60 i 70 posto.
Neki su svjetski političari serološko testiranje nazvali "game-changingom" što će nam pomoći da se život vrati u normalu otkrivajući tko je sada imun na Covid-19. Deseci biotehnoloških tvrtki i istraživačkih laboratorija požurili su s razvojem testova, a vlade diljem svijeta kupile su milijune takvih setova u nadi da će moći donijeti odluke o vraćanju ljudi na posao. Međutim, postavlja se pitanje koliko su takvi testovi pouzdani.
Dr. Vilibić-Čavlek naglašava da rezultati testa mogu biti i lažno pozitivni ili lažno negativni. "Test se smatra visoko pouzdanim kada je vrlo mali postotak lažnih reakcija. Radi dobivanja pouzdanih rezultata, u serološkoj dijagnostici virusnih infekcija, pa tako i Covida-19, početno testiranje provodi se testovima visoke osjetljivosti kako bismo izbjegli lažno negativne rezultate, a potom se potvrdno serološko testiranje provodi testom visoke specifičnosti kako bismo izbjegli lažno pozitivne rezultate."
Koliko su pouzdani ELISA testovi?
Pri uvođenju novih seroloških testova potrebno je prethodno napraviti validaciju tj. provjeriti njihovu valjanost odnosno pouzdanost. "Testovi ELISA pokazali su veću osjetljivost i specifičnost u odnosu na brze testove. No, i ELISA testovi mogu pokazati lažno pozitivne rezultate, posebice ako je osoba bila zaražena nekim drugim koronavirusima, poput prehlade.
Prema preporukama Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, reaktivne rezultate testa ELISA potrebno je potvrditi složenijim testovima koji se izvode u kulturi stanica, a dokazuju protutijela koja imaju sposobnost neutralizacije virusa. Ta su protutijela visoko specifična za tip virusa te su pouzdan dokaz da je osoba bila u kontaktu sa SARS-CoV-2", rekla je dr. Irena Tabain, voditeljica Odjela za izravnu virološku dijagnostiku HZJZ-a.
Za izvođenje ovakvih testova potrebna je visoka razina biozaštite (BSL-3) zbog čega se oni većinom izvode samo u referentnim laboratorijima, piše Jutarnji list.
Sve o koronavirusu u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
