U Hrvatskoj crkvena zvona zvone ako treba svakih 15 minuta pa je upravo zbog takve besmisleno učestale zvonjave jedan gospodin tužio crkvu i dobio presudu.
- Sud donio odluku: Crkvena zvona u Lasinji više ne smiju zvoniti, mještani ogorčeni
- Čovjeku koji je dobio spor protiv crkve zbog glasne zvonjave netko se autom zaletio u ogradu
No nije Ante Šitum iz Lasinje jedina osoba u Hrvatskoj kojoj to smeta - u Facebook grupi "Protiv buke crkvenih zvona" ima 7.000 ljudi sa sličnim pričama. Negdje crkve zvone prečesto, negdje preglasno, negdje predugo.
Mjeri se decibele diljem zemlje. Na You Tube kanalu crkvena zvona dali su si truda i izmjerili koliko glasno zvone crkve diljem Hrvatske. Otkrili su da neke zvone glasnoćom od 80, neke čak i jače od 90 decibela.
Jedan susjed pulske crkve Svetog Antuna izbrojao je 566 udaraca zvona na dan ili nestvarnih 260.000 puta na godinu.
''Meni je baš lijepo ako zvoni. Ako slučajno zaspim, tada me probudi'', kaže Lorena Bašić iz Pule, a njezina sugrađanka Anamarija Furti dodaje: ''Moj prozor spavaće sobe gleda na zvonik. Već u 6:30 čujem zvonjavu melodije pa se čuje možda i 200 puta jer se čuje glazba. Nedjeljom je to malo i učestalije jer je sveti dan i sve, tako da se taj broj možda i podudara''.
Kako je moguće da odzvoni baš toliko puta? Na primjeru župne crkve Svetog Antuna u Lasinji u Karlovačkoj županiji to izgleda ovako: Uzmimo da je u Lasinji 11 ujutro ili 23 sata - tada će zvono lupiti 11 puta. U 11 sati i 15 minuta još jednom, u 11:30 dva puta, u 11:45 tri puta, a u ponoć još 12 puta. Znači - ukupno 29 puta u samo sat vremena. U vrijeme kad mnogi ljudi žele spavati.
Zbog toga što župnik u Lasinji nije htio nimalo popustiti, jedan susjed tužio je crkvu, a sud presudio da se od 22 do 6 sati ujutro zvonjava više ne smije čuti.
Na slične probleme ukazuje i 7.000 posjetitelja stranice Protiv buke crkvenih zvona.
Žale se na crkve u Mirkovcima, u Kozali u Rijeci, Savskom Gaju u Zagrebu, i na desetke drugih. Ali, ističu i neke pozitivne slučajeve poput crkve u Sigetu, koja je zvona barem malo utišala.
No, koliko je zapravo 80-tak decibela koliko se ori i stotinjak metara od nekih zvonika? Usisivač s tri metra udaljenosti proizvodi 70 decibela. Kosilica s metra udaljenosti 80 decibela, a blender udaljen od vas metar proizvodit će 90 decibela.
U manjim sredinama se zvona čuju mnogo češće nego primjerice u centru Zagreba. Monsinjor Zlatko Koren objašnjava kako je crkveno zvono važan dio tradicije našeg naroda. Raspored zvonjenja u Crkvi Svetog Blaža nije se mijenjao stotinu godina.
''Ujutro u šest sati zvoni pozdravljenje, potom zvoni najava jutarnje svete mise, zatim u podne opet pozdravljenje i navečer oko 18 sati i 30 minuta, baš u onom trenutku kad molitvena zajednica u crkvi moli anđeo gospodnji ili uskrsno vrijeme kraljice neba, onda opet zvoni pozdravljenje'', objašnjava Koren.
Niti dvadesetak metara zračne linije od njihova velebnog zvonika žive prvi susjedi, u krugu se nalazi još mnogo stambenih zgrada, no dosad se nisu mnogo žalili na buku. Koren kaže: ''Dobio sam dva puta pismo na jedan vrlo ljubazan način koji su mi na to ukazali, ali smatrao sam da je to govor koji ima neki drugi cilj. Nisam ga razumio do kraja i nisam ga htio do kraja sagledavati jer sam više mislio da smeta prisutnost određenog identiteta i određene kulture koja bi se naprosto htjela stisnuti, a po nekima i istisnuti''.
Postoje dobri primjeri gdje su zbog boljeg suživota neki župnici pristali čak prva zvona pomaknuti sa šest na sedam sati ujutro. No, Zakon o zaštiti od buke ne vrijedi za vjerske objekte pa zvonari ne moraju surađivati ako ne žele - čak i ako netko u blizini zbog poremećaja spavanja uzrokovanog bukom ima zdravstvenih problema. Pitanje je može li presuda u Lasinji, u slučaju da ikad postane pravomoćna, promijeniti stoljetne običaje.
