Razvojna pomoć nije samo moralno pitanje i obveza nego je i interes budući da se prijetnje sigurnosti mogu riješiti isključivo razvojnom pomoći i međunarodnom suradnjom, izjavila je u četvrtak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na Croatia Forumu u Dubrovniku, na kojemu je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg upozorio na važnost sigurnosti za razvojnu politiku, a predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović govorio o suočavanju Europe s izazovom imigracije.
"Razvojna pomoć nije samo moralno pitanje, to nije samo naša moralna obveza, ona je i naš interes, interes zbog toga što se pitanje sigurnosnih ugroza koje danas vidimo na području Sredozemlja i Bliskog istoka, istoka Europe... mogu riješiti ne samo isključivo vojnim sredstvima, a počesto i ne vojnim sredstvima uopće, već isključivo razvojnom pomoći i međunarodnom suradnjom i suradnjom u tome kako iskorijeniti korijenske uzroke tih problema", rekla je predsjednica u svom obraćanju sudionicima skupa.
"Bez sigurnosti nemoguće je ostvariti razvojnu politiku pa je povezanost tih tema neupitna, a stabilnost, sigurnost i mir moraju biti naš zajednički cilj", poručio je sudionicima foruma glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Po riječima predsjednice, imigracijska kriza tipičan je primjer toga da se treba organizirati i zajedno djelovati, uspostaviti partnerstvo i zajedničku viziju na koji način se s tim suočavati, kazala je naglasivši da "kvote mogu biti vrlo kratkotrajno rješenje, a ponekad i kontraproduktivno zato što mogu ohrabriti daljnje migracije".
Predsjednik vlade Zoran Milanović rekao je da kriza imigranata vjerojatno još nije kulminirala i da se Europa treba suočiti s problemom za koji je u velikoj mjeri sama odgovorna.
"Način na koji se Europa suočavala s problemom prije dva tjedna u Bruxellesu bio je neuvjerljiv. Iza svih prigovora da Komisija ne treba određivati kvote, da se obvežemo koliko će tko primiti imigranata kao da se radi o krumpirima, a ne o ljudima, skriva se u stvari strah od nepoznatog, od drukčijeg", kazao je.
Osvrnuo se i na reakciju hrvatske javnosti kada je u medijima objavljeno da bi prema nekim izračunima Europske komisije RH trebala primiti tisuću imigranata u slijedeće dvije godine. Za razliku od drugih zemalja u kojima je bilo loših reakcija na predložene kvote, "hrvatska javnost reagirala je šutnjom, a šutnja u pravilu znači da nešto odobravaš".
Iako vlada još nije donijela tu odluku, Milanović je rekao da je nakon toga znao da će se Hrvatska moći nositi s tim, iako jednokratno jer je mala zemlja.
"Dok drugi ne shvate da je to naše dijete, naš problem... mi se s tim nećemo moći suočiti."
Govoreći o problemu Grčke istaknuo je da to više nije ekonomski nego sigurnosni problem.
Ukoliko izađe iz eurozone, njihovo gospodarstvo će sigurno još pasti i to je ogromni sigurnosni problem, smatra Milanović.
Europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica rekao je da je ovo najvažnija godina za razvoj od utemeljenja UN-a, a da je ovaj skup u Dubrovniku uvod u sastanke u Adis Abebi, New Yorku i Parizu gdje će se raspravljati o tome kakva je razvojna suradnja potrebna u godinama koje dolaze u svrhu iskorjenjivanja siromaštva.
Potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za energetsku uniju Maroš Šefčovič dotaknuo se energetske sigurnosti i važnosti diverzifikacije energetskih izvora i iskoristio je prigodu da najavi sutrašnji energetski forum koji se također održava u Dubrovniku.
