„Institucije Republike Hrvatske, uključujući i predsjednicu, imat će autoritet onoliko koliko budu služile svojim građanima. Vodeći se ustavnim odredbama, moja je zadaća i dalje biti glas svih hrvatskih građana i integrirajući čimbenik naših razvojnih ciljeva u uvjetima članstva u Europskoj uniji i NATO-u, kao i suverenističke državne politike, kako u domovini, tako i u svijetu. I tu ću zadaću izvršavati dosljedno, s osloncem na jedinstvenu baštinu naše časne prošlosti i vjerom u bolju Hrvatsku“, poručila je predsjednica u obraćanju na Pantovčaku.
Ako joj, kaže, političke prilike u protekle dvije godine nisu omogućile željenu suradnju s drugim sastavnicama državne vlasti, predvidiva stabilnost ove Vlade i otvorenost oporbe za politički dijalog jačaju njezin optimizam s „obzirom na konstruktivnu suradnju svih sastavnica državne politike“.
Zajedništvo umjesto ideoloških podjela
„Ideološke podjele sve češće zamjenjuje riječ 'zajedništvo' koja je postala dijelom političkog diskursa u Hrvatskoj. Sad se svi moramo usredotočiti na pitanja koja su od životne važnosti za naše građane, posebno za mlade“, naglasila je.
Podsjetila je da je dužnost preuzela u vremenu gospodarske krize, u trenutku kada su se Europa i svijet suočavali s terorističkim napadima i migrantskom krizom, a Europska unija i s krizom svojih vrijednosti, jedinstva i identiteta te izdvojila neke od aktivnosti temeljem dviju ključnih zadaća koje su se nametnule u okolnostima, kako je rekla, kada je sasvim jasno bilo da se i Hrvatska mora ubrzano mijenjati i prilagođavati novim izazovima.
Riječ je o identificiranju ključnih društvenih i državnih problema te kreiranju prostora za društveni dijalog s ciljem postizanja zajedništva u njihovu rješavanju, a zbog toga je u travnju 2015. godine provela razgovore s političkim strankama, sindikatima, poslodavcima i predstavnicima akademske zajednice.
Definirano je tada, podsjeća, sedam ključnih problema - „izazova“ - demografsko izumiranje nacije i odlazak mladih, nedostatak dijaloga i podjele u društvu, izostanak učinkovite gospodarske politike, višestruke slabosti državnih institucija i administracije, izostanak kvalitetne reforme obrazovanja i nedostatak hrabrosti za donošenje odluka te problem adhokracije.
„Nažalost, promjena triju vlada i održavanje dvaju izbora u protekle dvije godine nisu išli na ruku uspostavi potrebne sinergije svih sastavnica državne vlasti, nužne za njihovo rješavanje. Istodobno, u okolnostima burnih političkih previranja, u kojima smo imali prvi pad Vlade od uspostave državne neovisnosti, pokazala se važnost odgovorne primjene predsjedničke ustavne pozicije kao čimbenika stabilnosti državne vlasti“, ustvrdila je predsjednica.
Demografska situacija
Podsjeća pritom da je, poštujući Ustav, „i bez kalkulacija“, tri puta provela političke konzultacije te naglašava da nije dopustila, niti će ikad dopustiti rastakanje institucija, kršenje zakonitosti ili bilo kakvu vrstu pritiska. „Istodobno, promicala sam i promicat ću društveni dijalog i konsenzus, kad god i u čemu god je on potreban i moguć“.
Naglašava da će demografija i dalje biti područje njezinog najvećeg interesa, a smatra da taj problem još nije shvaćen s dovoljnom ozbiljnošću.
Riječ je, kaže, o pitanju izvanrednih gospodarskih, socijalnih, sigurnosnih i drugih implikacija. „Radi se o biti ili ne biti hrvatske nacije i države. U tom segmentu imamo izvanredno stanje. A izvanredno stanje traži izvanredne mjere. Stoga tražim nove, brze i ambiciozne iskorake Vlade, Hrvatskoga sabora, ali i zauzetost svih relevantnih društvenih čimbenika, kako bismo zajedno preokrenuli negativne trendove“, poručila je s Pantovčaka.
Podsjeća da se od počeka zalagala za izradu nove strategije nacionalne sigurnosti, razvoj strategije domovinske sigurnosti i modernizaciju oružanih snaga. Taj će započeti proces, dodaje, biti „odlučno nastavljen sukladno obrambeno-sigurnosnim potrebama, uključujući i javnu raspravu o pitanju uvođenja vojne obuke“.
Repozicionirati Hrvatsku u okviru EU-a i NATO-a
Kao sukreatorica vanjske politike prvim ciljem ističe repozicioniranje Hrvatske u okviru Europske unije i NATO-a, kao države „koja zna što hoće, države koja je spremna voditi, a ne samo slijediti“.
Drugi je cilj, ne manje važan, nastavlja, jačati političku i svaku drugu potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, gdje su konstitutivan narod, a njihov ustavnopravni i stvarni položaj od prvorazredne je važnosti za Hrvatsku. „Snažno ću ustrajati i na manjinskim pravima Hrvata u Republici Srbiji, pri čemu 'Subotičku deklaraciju' gledam kao važan korak u zaštiti njihova položaja“, dodaje.
Snaženje položaja Hrvatske kao srednjoeuropske i mediteranske države, posebice kroz Inicijativu triju mora koja za cilj ima energetsko, prometno i gospodarsko povezivanje dvanaest zemalja Europske unije, a koju je pokrenula zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, hrvatska predsjednica ističe kao treći vanjskopolitički cilj.
Četvrti je cilj biti „čimbenikom stabilnosti i pozitivnih promjena u jugoistočnoj Europi“, te kroz dijalog rješavati otvorena pitanja sa susjednim državama“. „Isto tako, pružati pomoć zemljama aspiranticama na njihovu putu u euroatlantske integracije, pritom vodeći računa o zaštiti strateških nacionalnih interesa“.
Jačanje gospodarske diplomacije peti je cilj, nastavlja Grabar-Kitarović te podsjeća da se u svom inauguracijskom govoru obvezala biti prvim gospodarskim diplomatom naše države, a kao primjer konkretnog rezultata navodi sedam gospodarskih foruma na kojima se susrelo i razgovaralo oko tisuću domaćih i stranih tvrtki. „Pritom ću inzistirati na bitnim promjenama i daljnjem osnaživanju naše diplomatske službe, kako u kadrovskom, tako i u sadržajnom smislu“, poručuje predsjednica.
Posebnu pozornost predsjednica će i nadalje posvećivati hrvatskom iseljeništvu te ističe da su iskustva Hrvata diljem svijeta, njihova iskustva, znanja, lobističke mogućnosti, a prije svega njihovo domoljublje, veliki potencijal koji mora biti iskorišten u svim našim razvojnim procesima.
Županijski ustroj opravdan
Pozitivnim smatra izmještanje svoga Ureda u do sada sedam županija te kaže kako su joj brojni susreti i razgovori koje je pritom održala omogućili iz prve ruke uvid u probleme, ali i u uspjehe i potencijale, iskustvo koje uvijek podijeli s Vladom i resornim ministarstvima.
„Do kraja mandata želim izmjestiti ured u sve naše županije, uz snažnu potporu mjerama Vlade koje trebaju omogućiti uravnotežen regionalni razvoj“, najavljuje.
Tom se prigodom, navela je, uvjerila i u opravdanost županijskog regionalnog ustroja. „Županije su izraz posebnosti hrvatskih krajeva, osobito onih koji su, poput Istre, Međimurja ili Baranje, sačuvali hrvatski karakter unatoč dobro poznatim povijesnim okolnostima. Upravo te posebnosti treba sagledavati i razvijati kao integrirajući čimbenik razvoja hrvatske nacije i države“, ustvrdila je.
Od Vlade stoga očekuje da budućim mjerama fiskalne i funkcionalne decentralizacije ojača razvojne kapacitete i odgovornosti jedinica regionalne i lokalne samouprave.
U pogledu gospodarstva predsjednica je rekla kako je svjesna da su neke od predloženih mjera njezinog Vijeća za gospodarska pitanja izazvale kontroverze, ali su postigle cilj - šira rasprava o budućim mjerama za poticanje proizvodnje, izvoza, zapošljavanja i gospodarskog rasta u cjelini.
Spomenula i kurikularnu reformu
Izrazila je nadu da su završeni prijepori oko kurikularne reforme. Ta reforma, naglašava, nije stvar pojedinaca i treba krenuti od toga što je do sada učinjeno. „Očekujem njegov skori završetak i eksperimentalnu, a zatim i punu primjenu. Ako je u ičemu nužno postići nacionalni konsenzus, to su upravo područja demografije i obrazovanja“, smatra predsjednica.
Govor je započela okolnostima u kojima je preuzela dužnost, a zbog kojih se, kako kaže, Hrvatska morala prilagoditi. Grabar-Kitarović rekla je kako je bilo ključno identificirati probleme i potaknuti dijalog te definirati sedam ključnih problema, među kojima su izumiranje hrvatskog naroda i iseljavanje, podjele, ali i slabost državnih institucija, izostanak reforme obrazovnja te 'adhokracija - nedostatak vizije o smjeru u kojemu ide društvo i država'.
'Imali smo prvi pad Vlade od samostalnosti', rekla je te dodala kako je konzultacije održala četiri puta.
Navela je i kako je obećala biti prva gospodarska diplomatkinja te da joj je osobito važno povezati emigraciju s Hrvatskom, istaknuvši pritom kako se na gospodarskim forumima susrelo oko tisuću domaćih i stranih tvrtki.
Neće reći planira li ići u reizbor
Na pitanje novinara hoće li ići u reizbor te hoće li tražiti potporu HDZ-a Kolinda nije dala izravan odgovor.
'Prošle su tek dvije godine od inauguracije i preda mnom su još tri godine', rekla je te dodala kako je prerano govoriti o izborima, rekavši kako su to hipotetička pitanja.
Na pitanje o HDZ-u odbila je govoriti.
'Političari razmišljaju o sljedećim izborima, a državnici o sljedećim generacijama', rekla je Grabar Kitarović.
Nije zadovoljna istraživanjima javnog mnijenja
Upitana je i koju bi si ocjenu dodijelila te smatra li da je smanjivanje vrijednosti kune dobar potez. Ocijeniti se nije željela, no kako je rekla, nije zadovoljna istraživanjima javnog mnijenja.
Novinari su je podsjetili na obećanje iz kampanje - preseljenje Ureda u Visoku ulicu do kojeg na kraju nikad nije došlo. Kazala je kako je Povjerenstvo za premještaj Ureda završilo posao te da su sagledali sve čimbenike, od logističkih i financijskih do protokolarnih i sigurnosnih. Njihov izvještaj predala je Ministarstvu državne imovine, a Visoka će biti razmotrena s drugim lokacijama.
Komentirala je i odlazak mladih iz Hrvatske, kao i odlazak znanstvenika
'Žao mi je kad ljudi odlaze iz Hrvatske, bio to g. Đikić ili mlada osoba', rekla je. Kako tvrdi, cilj joj je omogućiti mladima pretpostavke za zasnivanje obitelji, kao bi mogli raditi i njegovati obitelj, zatim reformirati obrazovni sustav i visoko školstvo, vidjeti koje su potrebe tržišta rada.
Upitana je kako komentira činjenicu da će se srpski premijer
'S gospodinom Vučićem imala sam korektne odnose. On je izvršio neka konkretna obećanja oko hrvatske manjine u Srbiji. Želim Srbiji mirnu i prosperitetnu budućnost. Što se tiče izbora, nadam se razmjeni susreta, ali da oni ne budu samo protokolarni i zabava za javnost... nego da se raspravlja o pitanjima koja su važna.'
'Rusiju ne treba tretirati kao neprijatelja'
Za odnos s Rusijom kaže kako je vrijeme za definiranje istog, javlja N1.
'Rusiju ne smijemo tretirati kao neprijatelja. Od samog početka zagovaram suradnju s Rusijom po pitanjima Sirije, terorizma, Afganistana, masovnog naoružanja', rekla je te izrazila nadu da bi novi predsjednik SAD-a i predsjednik Rusije mogli postići dogovor oko rješenja za rat u Siriji, a time i migrantske krize koja prijeti Europi te susjedima Sirije.
Novinari su tražili i komentar na optužbe koje se stavljaju na teret ministru obrazovanja Pavi Barišiću. Na pitanje treba li Barišić otići zbog sumnji u plagiranje, predsjednica je odgovorila: To je pitanje suradnika premijera i vladajuće koalicije. Ja u to neću ulaziti, ali kao netko tko se bavi znanstvenim radom mogu vam reći da je plagiranje ozbiljno pitanje i da je potrebno čak postrožiti kriterije, ali ... svatko je nevin dok se ne dokaže krivim', rekla je Grabar-Kitarović.
