Brašno tjednima, med godinama, čokoladu, šećer, konzervirane proizvode - sve te namirnice koje se ne kvare brzo, uz dobro skladištenje, mogu se koristiti prilično dulje od roka označenog s "najbolje upotrijebiti do".
"Možemo reći da namirnice koje smo rekli da imaju manji sadržaj vode, da svakako mogu danima, tjednima, a neke namirnice i godinama biti sasvim sigurne za konzumaciju nakon roka", rekao je Dario Lasić, Laboratorij za kemijske analize hrane NZJZ dr. A. Štampar.
Baš o tome pokrenula se široka rasprava u Njemačkoj, gdje svaki stanovnik baci 82 kilogram hrane na godinu. Za neke su dugotrajne namirnice rokove trajanja već ukinule, neke žele produljiti. Daleko su stigli i s inteligentnim indikatorima.
Svake godine u zemljama Europske unije baci se 100 milijuna
tona hrane. U Hrvatskoj se pak baca 400 tisuća tona na godinu,
dovoljan argument da se treba poduzeti više
Jednostavnije - razmišlja se i nečem ovakvom - ambalaži koja bi promjenom kvalitete, primjerice jogurta, s vremenom mijenjala boju na pakiranju. Slično se u Njemačkoj testira i s mesom.
"Konkretno kod mesa, ako dolazi kod mikrobiološke aktivnosti onda će biti više CO2 i onda imate indikatore koji će pocrveniti ili u neku drugu boju promijeniti", pojasnio je Lasić.
Svake godine u zemljama Europske unije baci se 100 milijuna tona hrane. U Hrvatskoj se pak baca 400 tisuća tona na godinu, dovoljan argument da se treba poduzeti više.
Nedavno se olakšalo doniranje hrane trgovinama, no i dalje je prekomplicirano, a velike se količine uništavaju. Dulji rokovi trajanja, inteligenti indikatori, tvrde u Agenciji za hranu, tek su dio mogućeg rješenja.
"Svaki potrošač može sam regulirati to da se hrana manje baca, na način da se pametno i racionalno kupuje i da hranu koju kupi pametno i racionalno skladišti, da ju recimo smrzne ako ne može pojesti i slično", otkrila je Andrea Gross Bošković, ravnateljica Agencije za hranu.
Jer svatko u Hrvatskoj baci 80 kilograma na godinu.
